Škole su mesta u kojima učimo decu da je „nemoj“ najvažnija reč

Ima više "nemoj" nego dana u kalendaru, bubanje bez kraja. Ova neprestana negativnost mnogima slama duh.

U osnovnoj školi, kada bi trebalo istraživati beskrajne mogućnosti samorazvoja i raznolikost dobrog života, temeljni element kojim se bavimo jesu ograničenja oličena u reči „nemoj“.

Nemoj trčati; nemoj razgovarati; nemoj se penjati na drveće; nemoj se grubo igrati; nemoj govoriti a da ne digneš ruku; nemoj se meškoljiti; nemoj napuštati svoje mesto; nemoj buljiti kroz prozor; nemoj skidati cipele; nemoj jesti ni piti u učionici; nemoj se smejati; nemoj odugovlačiti; nemoj čitati unapred; nemoj napuštati stazu; nemoj reći „dosadno mi je“; nemoj se mešati sa starijom decom; nemoj se žaliti; nemoj donositi igračke i tako dalje, zajedno s „nemoj“ koje se podrazumeva: „nemoj imati sopstvene ideje; nemoj pokazivati inicijativu; nemoj biti nezavisan; nemoj imati sopstvene izbore; nemoj preuzeti odgovornost za sopstveno učenje“.

- Advertisement -

Ima više „nemoj“ nego dana u kalendaru, bubanje bez kraja. Ova neprestana negativnost mnogima slama duh. Najtrajnija posledica ponavljanja NEMOJ jeste ravnodušnost prema svemu osim prema narkotičkim sredstvima poput nasilja, neotesanosti, okrutnosti, alkohola i pravih droga kojima se negativizam može izbeći.

Kako to znam? Proveo sam 30 godina u učionicama sa skoro 4000 tinejdžera, od kojih sam s mnogima lično razgovarao; drugih 20 u učionici i sam kao učenik i student i još 20 proučavajući školski bizis i govoreći o njemu po celom svetu.

Obrazac kojim je od traženo odobrenje za školski izlet, poslat u septembru 2005. roditeljima učenika osmog razreda škole Kraljica Elizabeta u Kalgariju u Kanadi, daće vam jasnu sliku kako škola obeshrabruje direktno iskustvo, kako među roditeljima tako i među decom, što je važna komponenta programa negativizma:

 

POTENCIJALNE OPASNOSTI MOGU UKLJUČIVATI SLEDEĆE, ALI NISU OGRANIČENE SAMO NA TO:

Putovanje autobusom do odredišta i natrag: bolest vožnje, povrede zbog bolesti vožnje drugih osoba, povrede zbog pada pri iznenadnom negativnom ili pozitivnom ubrzavanju, opasnost od spoticanja pri ulasku i izlasku iz vozila ili pri hodanju duž prolaza između sedišta, pregrevanje pri prevozu, povrede prouzrokovane predmetima koji uleću kroz otvorene prozore, povrede koje nastaju zbog iznenadnog izbacivanja glave ili udova kroz prozor, povrede nastale zbog sopstvenog ili tuđeg neprikladnog ponašanja.

- Advertisement -

Ceo izlet: Okliznuće ili spoticanje pri ulaženju u autobus ili izlaženju iz njega, klizanje pri penjanju uz stepenice ili na pokretnim stepenicama, opasnost od polena, hrane, prašine ili drugih alergena, dehidracija, izloženost vremenskim prilikama uključujući hladnoću, vlagu, toplotu, sparinu, vrućinu i sunčano vreme, spoticanje na trotoaru ili popločanim stazama, napadi i povrede od divljih životinja, organizmi uneseni hranom iz sopstvenog ili tuđeg ručka, užine ili pića, električne oluje uključujući udar groma, klizišta u brdima.

Razgledanje eksponata u zatvorenom prostoru: opasnost od spoticanja na stepenicama, opasnost od sudaranja s drugim posetiocima, opasnost od okliznuća na mokrom podu ili trotoaru, povrede usled padova eksponata.

 

Odlomak iz knjige „Oružja za masovno poučavanje“, Džon Tejlor Gato

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img