Neverovatan uticaj dojenja na razvoj delova mozga

Poboljšani razvoj bio je najizraženiji u delovima mozga odgovornim za jezik, emocionalne funkcije i kognitivni razvoj, pokazala je studija.

Da dojenje ima izuzetno pozitivan uticaj na razvoj mozga pokazale su mnogobrojne studije i potvrdili mnogobrojni stručnjaci, a najnovija je pokazala deca uzrasta do 2 godine koja su bila isključivo dojena barem tri meseca imaju bolje razvijene ključne delove mozga u odnosu na bebe hranjene adaptiranim formulama ili kombinovano (dojenje i formula).

Nova studija istraživača sa Univerziteta Brown sprovedena je korišćenjem posebne vrste magnetne rezonance, pogodne za bebe, kako bi se pratio razvoj mozga kod dece mlađe od 4 godine.

- Advertisement -

Poboljšani razvoj bio je najizraženiji u delovima mozga odgovornim za jezik, emocionalne funkcije i kognitivni razvoj, pokazala je studija.

“Bihevioralne studije su ranije pronašle vezu između dojenja i boljih kognitivnih rezultata kod starijih adolescenata i odraslih ali je ovo prva koja ukazuje na razlike u razvoju mozga kod zdrave i veoma male dece, a u vezi su sa dojenjem”, rekao je Sean Deoni, asistent na Univerzitetu Brown i glavni autor studije.

“Hteli smo da vidimo koliko se rano ove razlike u razvoju mozga zaista dešavaju,” kazao je Deoni. “Dokazali smo da se one dešavaju gotovo od samog početka.”

Deoni je na čelu Laboratorije Univerziteta Brown za bebe. Zajedno sa kolegama koristi bešumne aparate za magnetnu rezonancu (MRI) koje snimaju mozgove dece dok ona spavaju. MRI tehnika koju je Deoni razvio analizira mikrostrukturu bele materije u mozgu, tj. tkiva koje sadrži duga nervna vlakna i pomaže različitim delovima mozga da međusobno komuniciraju. Tačnije govoreći, ova tehnika ispituje količinu mijelina, masne materije koja se nalazi oko nervnih vlakana i ubrzava električne signale koji se skupljaju oko mozga.

Promene koje se dešavaju “gotovo od samog početka” znače da količina mijelina — masne materije koja obmotava nervne završetke i ubrzava električne signale — raste zahvaljujući dojenju. Promene u mozgu koji se razvija počinju izuzetno rano.

Deoni i njegov tim su posmatrali 133 bebe starosti od 10 mjeseci do 4 godine. Sva deca su imala normalno gestacijsko vreme i dolazile su iz porodica sličnog socio-ekonomskog statusa. Istraživači su decu razdvojili u tri grupe: u jednoj su bila djeca koja su isključivo dojena barem do trećeg mjeseca, u drugoj deca koja su hranjena i majčinim mlijekom i formulom i u trećoj su bila deca koja su hranjena isključivo formulom. Istraživači su upoređivali stariju sa mlađom decom kako bi napravili krivulje rasta bele materije mozga za svaku od grupa.

- Advertisement -

Studija je pokazala da je grupa u kojoj su bila isključivo dojena deca imala najbrži rast mijelina (bijele mase). Grupa u kojoj su bila deca hranjena i majčinim mlekom i formulom imala je veći porast od one u kojoj su bila deca hranjena samo formulom, ali svakako manji od isključivo dojene djece.

“Razlike u razvoju bele materije kod dojene i dece koja nisu dojena kreću se u rasponu od 20 do 30 odsto,” rekao je Deoni. “Mislim da je iznenađujuće da može postojati tolika razlika u tako ranom uzrastu.”

Deoni i njegov tim su potom potkrepili podatke rezultatima osnovnih kognitivnih testova kod starije dece. Na ovim su testovima dojena deca pokazala bolje jezičke sposobnosti, vid i kontrolu motorike.

Studija se takođe bavila time kakve efekte ima trajanje dojenja na razvoj mozga. Istraživači su upoređivali bebe koje su dojene duže od godinu sa onima koje su majčino mleko dobijale kraće od ovog perioda i otkrili da je mozak beba koje su dojene duže značajno razvijeniji – naročito u delovima mozga koji su odgovorni za motoričke funkcije.

Deoni kaže da su ova otkrića samo dodatak značajnom broju istraživanja koja pronalaze pozitivnu vezu između dojenja i razvoja mozga kod dece.

Prevela: Aleksandra Vujisić

- Advertisement -

Izvor: Moj pedijatar/ Roditelji.me

spot_img

Najnovije

Šta deca pamte nakon dana provedenog sa porodicom

Deca neće pamtiti da li je sto bio savršeno postavljen, da li je roštilj bio uspešan ili da li je plan dana ispoštovan.

Kako odgajiti odraslog: Veštine kojima svaki mladi čovek treba da ovlada

Džuli Litkot Heims, autorka bestselera Njujork tajmsa "Kako odgajiti odraslog", dugogodišnja dekanka Stanforda, odgovara na pitanje koje veštine svaki osamnaestogodišnjak treba da ima

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img