Istraživanje psihologa: Kazna delotvornija od nagrađivanja

Prema rečima psihologa, kazne mnogo snažnije utiču na mozak, tako što su negativne povratne informacije mnogo delotvornije od pozitivnih povratnih reakcija

Istraživanje koje su sproveli psiholozi na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vašington dokazalo je da je kazna ipak mnogo delotvornija od nagrađivanja deteta za dobro ponašanje.

U jednostavnom eksperimentu naučnici su ispitanicima davali kaznu ili nagradu nakon donošenja određenih izbora kako bi videli šta ima jači uticaj na decu, odnosno hoće li ponoviti taj izbor ili ne. Studija je pokazala kako ih nagrada čini sklonijim da ponove prethodni izbor, a učinak je jači ako se nagrada svaki put povećava. No oni koji su dobili kaznu imali su manju šansu da opet naprave isti izbor.

- Advertisement -

Prema rečima psihologa, kazne mnogo snažnije utiču na mozak, tako što su negativne povratne informacije mnogo delotvornije od pozitivnih povratnih reakcija u modifikovanju detetovog ponašanja. Povratna informacija ne mora biti oštra, jer deca imaju tendenciju da reaguju na isti način bez obzira na to koliko je reakcija snažna, dok god je negativna. Iz perspektive evolucije, ljudi imaju urođenu tendenciju da izbegavaju kaznu ili opasne situacije, dok nagrade ipak imaju manje uticaja.

Doktor Kupanek u jednoj je rečenici vrlo slikovito objasnio rezultate. Roditelji misle da je jednako snažan učinak davanja detetu 25 centi kada učini nešto dobro i oduzimanja 25 centi kada učini nešto loše, no ipak nije tako.

Iako je ovo istraživanje pokazalo delotvornost negativnih povratnih informacija, postoji još jedan način koji odgovara svim pristupima vaspitanju. Svako dete i situacija zahtijevaju različite tehnike i roditeljima nije cilj da uvek jednostavno kazne dete da bi dobili željeno ponašanje. Kazna ne može dete naučiti životnoj lekciji koju želite da mu prenesete, stoga su razgovor i postojanje kvalitetnog uzora u detetovom životu vrlo važni.

Izvor: Index.hr

spot_img

Najnovije

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Zubić vila – mala čarolija koja pomaže deci da lakše prihvate odrastanje

Zubić vila je deo dečje mašte, ritual koji donosi uzbuđenje i način da se jedan mali gubitak pretvori u nešto lepo i posebno.

Kada je dete spremno da ostane samo kod kuće? Stručnjaci kažu da godine nisu presudne

Roditelji često traže „magični broj”. Da li je to osam? Deset? Dvanaest? Zanimljivo je da u mnogim zemljama zakon ne određuje minimalni uzrast deteta za ostajanje kod kuće bez nadzora.

Oskudan fond reči otežava savladavanje školskog gradiva

Sve slabiji rezultati na testovima iz Srpskog jezika na Maloj maturi predstavljaju ozbiljan problem celom našem društvu, a ne samo nastavnicima Srpskog jezika, zbog toga što ukazuju na smanjivanje sposobnosti učenika da uče, pa čak i da misle.

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img