Može da se kaže pametni na dedu, sudeći po rezultatima studije o blizancima u našoj zemlji, u koju je uključeno više od 600 blizanaca, jer su za inteligenciju odgovorni geni, dok na školsko postignuće utiče – okruženje
Autor: Katarina Đorđević
Oni dele iste hromozome i gotovo identičan lik u ogledalu, a rezultati prve blizanačke studije u našoj zemlji pokazali su da geni imaju dominantnu ulogu kada je u pitanju visina inteligencije i sklonost ka rizičnim ponašanjima. Prvi rezultati studije, koja se od 2012. godine sprovodi u organizaciji Odseka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i Medicinskog fakulteta u Novom Sadu i u koju je do sada uključeno više od 600 blizanačkih parova, takođe su pokazali da blizanci često biraju iste ili slične fakultete i profesije.
– Ovo istraživanje sprovodi se u okviru projekta „Nasledni, sredinski i psihološki činioci mentalnog zdravlja” i pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete, a jedan od najvažnijih ciljeva ovog istraživanja jeste uticaj naslednih i sredinskih činilaca u oblikovanju različitih karakteristika ličnosti i kognitivnih sposobnosti, predispozicije za depresivno i anksiozno reagovanje i poremećaje ličnosti i sklonosti ka kriminogenom i rizičnom ponašanju. Naime, proučavanje blizanaca naučnicima omogućava da saznaju više o tome kako životna sredina osobe (način života, ishrana, porodica, vršnjaci, roditeljsko ponašanje) i nasledni faktori utiču na nastanak i razvoj bazičnih osobina ličnosti i intelektualnih sposobnosti, ali i različitih bolesti i stanja – objašnjava Ilija Milovanović, psiholog i asistent na Odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Naš sagovornik, koji je zahvaljujući ovom istraživanju odbranio master rad na temu „Genski i sredinski činioci školskog postignuća i percepcija porodičnog okruženja”, u kome proučava uticaj gena i sredine na razvoj inteligencije i školskog postignuća, ističe da je do sada ispitano više od 260 blizanačkih parova iz Beograda, Novog Sada, Zrenjanina, Niša i Novog Pazara, a projekat je produžen do kraja ove godine, jer se u studiju stalno uključuju novi blizanci.
– Preliminarni rezultati ove studije daju odgovor na jednu od najintrigantnijih dilema genetike – da li se inteligencija dobija u DNK „paketu” od roditelja i pokazuju da je za superiorne umne moći ipak odgovoran nasledni faktor. Studija je pokazala i da su geni krivci za sklonost ka opijanju, odnosno rizičnoj zloupotrebi alkohola – objašnjava ovaj psiholog i naglašava da zloupotrebu ne treba izjednačavati sa konzumacijom alkohola.
– Činjenica je da smo mi društvo u kome mnogi vole „čašicu razgovora” uz alkohol, pićem „zalivaju” rođenje i krštenje deteta, rođendane, venčanja, ispraćaje u vojsku, nove godine i porodične slave, pa čak i nerviranje zbog gužve u saobraćaju… Drugim rečima, mnogi naši ljudi piju, ali se napijaju oni koji su genetski predodređeni. I ranija istraživanja pokazala su da dete koje odrasta u porodici u kojoj se jedan roditelj alkoholičar ima 40 odsto šansi da razvije takozvanu rizičnu zloupotrebu alkohola – objašnjava Ilija Milovanović.
Rezultati prve blizanačke studije u našoj zemlji takođe govore da u razvoju anksioznosti, depresije i fobija u jednakom procentu učestvuju geni i sredina. Naš sagovornik ističe da svaka psihička osobina ima genetsku podlogu, ali njen razvoj zavisi od sredine – neko može naslediti gen za anksioznost, ali ako odrasta u porodici punoj ljubavi, taj genski faktor može biti umanjen. Ako neko nasledi gen za visoku inteligenciju, a živi u porodici koja ne podržava obrazovanje i učenje, njegova inteligencija ostaće na nivou proseka. Zbog toga naučna istraživanja nastoje da utvrde koliko sredina može da koriguje ono što je osobi dato nasleđem.
– Dosadašnja istraživanja na blizancima potvrdila su da na razvoj inteligencije veći uticaj imaju geni, a na školsko postignuće – socijalna sredina. Nema definitivnog odgovora na pitanje da li se inteligencija nasleđuje. Postoje studije koje govore da se „pamet” prenosi s kolena na koleno, ali treba reći da su deca roditelja koji su daroviti i sa visokom inteligencijom obično prosečno inteligentna i taj fenomen se naziva „regresija ka proseku”. Savremena istraživanja pokazala su da crte ličnosti kao što su ekstroverzija (otvorenost ka drugima) i neuroticizam (sklonost ka impulsivnom i neurotičnom reagovanju) više zavise od genetike nego od sredinskih činilaca, dok su za razvoj savesnosti važniji faktori sredine, jer su roditelji najbolji „učitelji” za savest – zaključuje Ilija Milovanović.
U Srbiji živi oko 65.000 blizanaca
U našoj zemlji živi oko 65.000 blizanaca, a zanimljiva blizanačka statistika govori da bez asistencije veštačke oplodnje, na svakih 80 porođaja dolaze „duplikati” i da u svakoj populaciji živi jedan odsto blizanaca. Izuzetak od ove statistike čine zemlje suptropskog ekvatorijalnog pojasa Afrike – podaci govore da u Nigeriji živi najviše blizanačkih parova na svetu, a jedno od (ne)naučnih objašnjenja ove pojave glasi da je za veliki broj blizanaca zaslužna ishrana bogata jamom, namirnicom bliskom krompiru. Najmanje blizanaca rađa se u azijskim zemljama, naročito u Japanu i Kini.
Izvor: Politika
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Tako je, zato je jako bitno gledati ko okružuje dete, dobro poznavati svoju porodicu, porodicu osobe sa kojom stupate u brak i potruditi se da ne pokrenete predispozicije koje postoje u vašem detetu.