Najnovija istraživanja: Kakve posledice izaziva prekomerni boravak u digitalnom svetu – na mlađe od 10 godina

Pratilo se korišćenje društvenih mreža, video igara, televizije i onlajn domaćih zadataka, a beležile su se pojave poput agresivnosti, anksioznosti i niskog samopouzdanja.

Nova studija sugeriše da preterano korišćenje ekrana može povećati rizik od emocionalnih i socijalnih problema kod dece – a mališani koji su već u nekom obliku psihičke nelagode često se dodatno povlače u digitalni svet tražeći utehu.

Deca koja provode previše vremena uz ekrane imaju veće šanse da razviju probleme emocionalne prirode, kao i problematično ponašanje, a to ih može navesti da još više urone u virtuelni svet, pokazalo je istraživanje.

- Advertisement -

Roditelji i prosvetni radnici već godinama izražavaju zabrinutost zbog uticaja ekrana na dobrobit dece, posebno kako pametni telefoni, tableti i gejmerske konzole sve više postaju deo svakodnevice, a roditeljima je sve teže da postave granice.

Foto: Canva

Sada novo istraživanje, koje je obuhvatilo gotovo 293.000 dece, pokušava da preciznije pokaže kako prekomerno vreme ispred ekrana utiče na raspoloženje i ponašanje mališana – i šta roditelji mogu da učine kako bi prekinuli taj „začarani krug“ između ekrana i dečjeg zdravlja.


Da li bi deci trebalo POTPUNO zabraniti društvene mreže?


„Deca sve više koriste ekrane – za zabavu, domaće zadatke, dopisivanje s prijateljima“, kaže za Euronews Majkl Noetel, jedan od autora studije i vanredni profesor na Univerzitetu Kvinslend u Australiji.

Istraživanje na deci mlađoj od deset godina

Studija je objavljena u časopisu Psychological Bulletin i predstavlja metaanalizu 117 ranijih istraživanja, fokusiranih na decu uzrasta do 10 godina.

Pratilo se korišćenje društvenih mreža, video igara, televizije i onlajn domaćih zadataka, a beležile su se pojave poput agresivnosti, anksioznosti i niskog samopouzdanja.

Zaključeno je da deca koja više koriste ekrane imaju veći rizik od problema u ponašanju – poput vikanja, udaranja, prkosa odraslima – ali i unutrašnjih teškoća, kao što su povlačenje iz društva, izbegavanje konflikta ili tuga i beznađe.

- Advertisement -

Zanimljivo je da su upravo deca koja su imala takve probleme češće posezala za ekranima – moguće kao vid mehanizma za suočavanje sa stresom.

Razlike između dečaka i devojčica

Studija je pokazala i da su devojčice sklonije razvoju emocionalnih i ponašajnih problema nakon povećanog korišćenja ekrana, dok su dečaci češće koristili ekrane da bi se nosili s već postojećim problemima.

foto: canva

Neke aktivnosti na internetu bile su štetnije od drugih. Na primer, igranje video igara pokazalo je jaču povezanost s problemima u emocijama i ponašanju. Međutim, izloženost nasilnom sadržaju nije se pokazala kao dodatni faktor rizika.

Važno je napomenuti da studija ne tvrdi da vreme ispred ekrana direktno izaziva probleme, već da postoji povezanost između ta dva faktora.

„Ovo je najbliže što možemo da dođemo do uzročne veze, a da pritom ne isključimo ekrane hiljadama dece u kontrolisanom eksperimentu“, rekao je Noetel.


Fenomen digitalnog odrastanja: Deca u 22. veku


On, međutim, dodaje da se ne mogu u potpunosti isključiti ni drugi uticaji – poput stila roditeljstva – koji mogu oblikovati i navike u korišćenju ekrana i emocionalno stanje deteta.

- Advertisement -

Potrebne su pametnije smernice

„Ovi rezultati pokazuju koliko je važno da imamo promišljen i nijansiran pristup u upravljanju dečjim vremenom ispred ekrana“, rekla je glavna autorka studije Roberta Vaskonselos, predavačica na Univerzitetu Novi Južni Vels u Australiji.

Istraživači ističu da bi preporuke za korišćenje ekrana trebalo da se zasnivaju ne samo na vremenskom ograničenju, već i na kvalitetu sadržaja i prirodi onlajn interakcija među decom.

Takođe, dodaju da bi trebalo posebno upozoriti na rizične aktivnosti poput prekomernog gejminga, koje mogu imati izraženiji negativan uticaj na razvoj deteta.

Izvor: Euronews

spot_img

Najnovije

Svetski dan stanovništva 2025: Osnaživanje mladih da stvore porodice koje žele u pravednom i svetu punom nade

Svake godine 11. jula obeležava se Svetski dan stanovništva, dan koji nas podseća na važnost demografskih pitanja i izazova sa kojima se suočava čovečanstvo.

Od sindroma najstarije ćerke do buntovnog najmlađeg deteta: Da li redosled rođenja oblikuje našu ličnost

Pitanje da li redosled rođenja braće i sestara oblikuje njihovu ličnost godinama zbunjuje porodice i psihologe. Ali dokazi nisu tako jednostavni kao što bismo možda pomislili.

Brak je isti kao nekad, samo više nismo spremni da u njemu ostajemo po svaku cenu

Podaci Republičkog zavoda za statistiku govore da se broj sklopljenih brakova smanjio za tri odsto, otprilike isto onoliko koliko se povećao broj razvoda.

Sofija i Luka istisnuli Mašinku i Jugoslava – značenje i simbolika i dalje diktiraju odabir imena

Svako ime ima svoje značenje i simboliku i mnogo može da utiče na naš život. Ranije su se deci imena davala prema određenm osobinama, vrlinama, manama, često ih nasleđivala iz porodice, a danas je izbor drugačiji.

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img