A kad bi trebalo da se umešate? Uplićite se što je manje moguće!
Jedna od posledica tabua koji okružuje agresiju jeste i to da roditelji brinu, žale se i traže savet ako među decom ima otvorenih i telesno agresivnih kontakata. Ukoliko je razlika između prvog i drugog, ili drugog i trećeg deteta četiri ili više godina, to je gotovo neizbežno. Broj porodica u kojima među braćom i sestrama vlada neprestani sklad u svakom slučaju je mali. Svojevremeno je psihologija sukobe između braće i sestara objašnjavala „ljubomorom“ – u mnogim kulturama na ljubomoru se gleda kao na nepoželjnu mešavinu osećanja. Međutim, u većini slučajeva to osećanje je mnogo razumljivije i logičnije nego što slutimo: sa svakim novorođenčetom smanjuju se vreme, ljubav, pažnja i energija roditelja koji su još donedavno pri padali svakome od dece, tako da je lako zaključiti da se deca bore za ono što je preostalo. Uz to ide i činjenica da se u svakoj porodici s više dece dešava isto što i u svakoj drugoj grupi: mora da se uspostavi neka neformalna, ili formalna hijerarhija – bez obzira da li stavovi roditelja tome protivreče. Ako se grupa sastoji samo od dečaka, ili su dečaci u većini, svakodnevno će se međusobno koškati, kako bi stalno iznova učvršćivali svoju unutrašnju hijerarhiju. Biologija i psihologija pobeđuju svaku ideologiju.
Hijerarhija među devojkama i ženama uspostavlja se na manje direktan, suptilniji i prefinjeniji način. Majke više brinu zbog sukoba među decom i više im je stalo do sloge nego njihovim muževima, ali moraju da se pomire s tim da kod dece ne može sve da se odvija harmonično!
A kad bi trebalo da se umešate? Uplićite se što je manje moguće!
Razlog za ovako jezgrovit odgovor je sledeći: što se više mešate u sukob svoje dece, više im saopštavate da ste vi odgovorni za način na koji izlaze na kraj sa svojim sukobima . za to, međutim, mogu biti odgovorna samo deca, a ne vi, i ona to moraju da shvate. Vi ne možete da rešite njihov sukob, ali ako intervenišete dovoljno često, a uz to nastupate odlučno, može se dogoditi da decu primorate da svoj sukob prebace na neki drugi teren, a tada sukob postaje podliji.
A ako više ne možete da podnesete buku? Pro šetajte, idite u svoju sobu, ili pošaljite decu napolje, da biste imali mira. To je vaše pravo, a time deci ne nanosite nikakvu štetu.
Ali šta ako mlađe dete krvari kad se vratite? Zagrlite ga, poljubite, i zbrinite mu povredu!
Jedina uteha koju u ovom slučaju mogu da vam ponudim jeste da većina braće i sestara na taj način izražava uzajamnu ljubav i povezanost. Kad uđu u pubertet, borbe će prestati i videćete da su deca izgradila upravo onaj topao i drugarski odnos koji ste priželjkivali kad ste odlučili da donesete na svet još jedno dete.
Sukob među decom, baš kao i ponašanje jedinaca koji traže sukobe, odražava sukob koji se među roditeljima otvoreno odigrava, ili pak oni pokušavaju da prikriju. Pošto u ljubavnim odnosima sukobi ne mogu da se izbegnu, najbolje što za svoju porodicu možete da uradite jeste da naučite kako da s njima postupate na konstruktivan način. Što je način na koji sa sukobima izlazite na kraj plodonosniji, utoliko pre će i vaša deca biti u stanju da se opuste i vode sopstveni život.
Naposletku, to je i deo stvarnosti: deca često doživljavaju iskustva koja ih zbunjuju i sebe doživljavaju kao bezvredne u odnosu s nastavnicima, bakama i dekama, ili drugim važnim odraslim oso bama koje posmatraju kao uzor, pa zatim tu svoju nelagodnost donose kući, gde se možda ponašaju neobično. Život nas ponekad povređuje, to je tako i niko to ne može da promeni.
Odlomak iz knjige:
Agresija: zbog čega je neophodna našoj deci i nama
Jesper Jul, Laguna, 2017.
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Nema komentara.