Obrazovanje za sve, ali se sa svima ne postupa isto. Finska ima sistem koji se zasniva na individualnim potrebama i mogućnostima đaka. A nastavnik ima i autonomiju u svom radu.
Bez ispita i gotovo bez domaćih zadataka, tako finski đaci dođu do srednje škole. To im izgleda ne smeta, jer je i obrazovni sistem među najboljima u svetu, a deca na takmičenjima postižu često najbolje rezultate.
Razlika između srpskih i finskih školaraca, koja se odmah primeti, jeste da oni u školu dolaze biciklom. Takođe, sedenje na mestu na časovima se ne podrazumeva.
“Deca uče na različite načine, neka uživaju da budu za stolom, da imaju svoj prostor, neka traže gde im je udobno”, kaže nastavnica Sofija Giko.
Četvrtinu časova svih predmeta, među kojima je i ručni rad, imaju na engleskom jeziku.
Deca u Finskoj imaju domaći zadatak, ali im on ne oduzima više od nekoliko minuta dnevno, barem u razredu gde je bila ekipa RTS-a.
“Obično moram da napišem nekoliko rečenica iz finskog, a za domaći iz matematike su mi potrebna dva minuta”, kažu deca.
A ni toliko ne treba da izdvoje za standardna česta testiranja.
“Testovi stvaraju atmosferu takmičenja, nema potrebe da ih ocenjujete svakog dana, proces učenja traje celu godinu”, kaže nastavnica.
Obrazovanje za sve, ali se sa svima ne postupa isto. Sistem Finske se zasniva na individualnim potrebama i mogućnostima đaka. A nastavnik ima i autonomiju u svom radu.
“Kao u timskim sportovima, ako kontrolišeš previše igrače, ne mogu da pruže dobru igru. To je Finska radila do devedesetih, onda smo odlučili da više verujemo učiteljima”, kaže Pasi Sahlberg, gostujući profesor na Harvardu.
I to ih dovodi do natprosečnih rezultata na PISA testovima u odnosu na vršnjake iz zemalja OEBS-a. Tako je i nastavnik u Finskoj poželjno zanimanje.
“Profesija nastavnika je veoma cenjena. Na fakultetu, gde školujemo buduće nastavnike, primamo samo deset odsto prijavljenih”, kaže Arto Kalionijemi sa Učiteljskog fakulteta.
Đaci, posle osnovne škole, koja traje do 16. godine, mogu da biraju između opšte ili strukovne više srednje škole, neke vrste koledža, sa 27 profila.
“Ja sam na drugoj godini dizajna, sada već pravimo odela koja prodajemo pravim kupcima za 400-500 evra”, kaže jedan student.
“U našem sistemu nema ćorsokaka, uvek možeš dalje, a i svaki kurs je besplatan. Mi ih ne obučavamo za nezaposlenost”, kaže Erika Kantonen iz Stručne škole.
Plata nastavnika u Finskoj je oko 3.000 evra. Ipak, i dalje, kako nam kažu, možete više da zaradite kao dobar vodoinstalater u Helsinkiju, nego kao nastavnik u osnovnoj školi.
Pripremila Sanja Ljubisavljević
Izvor: RTS
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Na testiranje za upis u školu dolaze deca koja znaju latinske izraze, ali ne znaju svoju adresu, ni da vežu pertle
Testiranje za upis predškolaca u prvi razred je počelo i dok su neki roditelji sasvim opušteno pristupili tome, ima i onih koji decu vode na pripreme za testiranje, a pored...
Školski kalendar za 2023/2024 godinu – koji dani su neradni?
Različiti školski kalendar za 2023/2024 godinu u školama širom Srbije poklapaju se tokom nekih neradnih dana. Raspusti za đake u AP Vojvodini i u Centralnoj Srbiji ne počinju svi u...
Roditelji bi da biraju učiteljicu za svoje dete, a da li je to pametno?
Ovako je, otprilike, počela moja diskusija sa drugaricom čije dete naredne godine polazi u prvi razred. Ali, vreme da se potraži veza je već sad. Ne treba čekati. Ovo će...
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nema komentara.