Majke koje naginju kontroli podižu decu slabijih društvenih veština

Novo američko istraživanje zaključuje da deca roditelja koji previše brinu o svojim potomcima dok su mali, imaju manje sposobnosti da kontrolišu svoja osećanja i impulse tokom odrastanja što vodi problemima u školi.

Prema radu objavljenom u naučnom časopisu Developmental Psychology, istraživači su posmatrali u kojem stadijumu majke male dece (do 36 meseci) dominiraju u igri i pokazuju svojoj deci šta da rade, a zatim su proučavali kako su se ta deca ponašala sledećih osam godina. Zaključili su da je roditeljstvo koje naginje kontrolisanju povezano s nizom problema dece u odrastanju.

“Roditelji koji naginju prevelikoj kontroli najčešće imaju jako dobre namere i trude se da budu podrška svojoj deci. Međutim, za stimulisanje emocionalnih veština i ponašanja roditelji bi trebalo da dozvole deci da iskuse spektar emocija i daju im prostor da isprobaju i pokušaju da upravljaju tim emocijama nezavisno, a da im pomažu samo kad deci zadatak postane pretežak”, rekla je za Gardijen koautorka studije dr Nicol Peri sa Univerziteta u Minesoti.

- Advertisement -

Američki i švajcarski naučnici u okviru ove studije istraživali su ponašanje 422 deteta u uzrastu od dve godine, tako što su pozvali majke s decom u laboratoriju, gde su im dali da se igraju četiri minuta s nizom igračaka, a zatim je trebalo da pomere igračke tokom sledeća dva minuta. Istraživači su pritom ocenjivali u kojoj meri su majke pokušavale da preuzmu zadatke.

Nadalje, posmatrali su reakcije dece u uzrastu od pet godina na nepravednu podelu slatkiša kao i njihovu sposobnost da pomno promisle o rešavanju zadatka pod vremenskim pritiskom.

Na kraju, istraživači su pitali učitelje dece u uzrastu od 5 i 10 godina da ocene prisutnost depresije, anksioznosti ili usamljenosti kod dece, zatim uspeh u školi i društvene veštine. Desetogodišnja deca bila su ispitana o svojim stavovima prema školi i učiteljima, kao i o emocionalnim problemima.

Istraživači su zaključili da je ponašanje majki koje naginju većoj kontroli povezano s tim da njihova deca imaju manje kontrole nad svojim sopstvenim osećanjima i manje kontrole nad svojim impulsima u uzrastu od pet godina.

Zaključili su da postoji veza petogodišnjaka sa slabijom kontrolom osećanja i slabijih društvenih veština u uzrastu od 10 godina kao i sa slabijim uspehom u školovanju.

Ipak, dr Dženet Gudal sa Univerziteta u Batu je komentirisala za Gardijen da tu treba biti oprezan jer je teško reći koliko je roditeljske kontrole “previše”, i da treba uzimati u obzir i kulturološke faktore, kao što je pitanje koliko je opasna okolina u kojoj dete odrasta.

- Advertisement -

“Studija pokazuje vezu između roditelja za koje oni smatraju da previše kontrolišu  svoju decu i kasnijih problema te dece, ali studija ne govori da je to uzrok kasnijih problema, već govori da to ide jedno s drugim – a pritom  su posmatrali roditelje tek šest minuta”, kazala je dr Gudal.

Ona dodaje da se roditelji ne bi trebali osećati krivim. “Važno je da roditelji brinu o svojoj deci, o onome što rade i šta uče”, zaključila je.

 

Izvor: Jutarnji.hr

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img