spot_img
spot_img

Roditelji loše procenjuju količinu šećera u hrani koju daju deci

Voćni jogurt prosečno sadrži čak sedam kockica šećera po pakovanju, a sveže i toplo pecivo od belog brašna jednako je kao da ste pojeli nekoliko kriški belog hleba...

Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da bi dnevni unos šećera trebalo da bude manji od 10 odsto ukupnog dnevnog energetskog unosa, odnosno u dnevnom unosu od 2000 kalorija na šećer bi trebalo da „odlazi“ 10 kockica (i manje).

Ipak, nemački naučnici sa Instituta Maks Plank upozoravaju da većina roditelja ne zna hranljivu vrednost, niti količinu šećera u obrocima koje daju svojoj deci.

- Advertisement -

Nemaju pojma 

Rezultati testova sprovedenih na Institutu Maks Plank i Univerzitetu u Manhajmu pokazali su da 74 odsto od 305 roditelja nije znalo vrednost šećera u kockicama u energetskim pločicama, u musliju, soku od pomorandže, jogurtu, koka-koli, pici i kečapu. Naročito loše su procenili voćni jogurt. Oko 92 odsto ispitanika nije znalo da on prosečno sadrži čak sedam kockica šećera po pakovanju. Oko 84 odsto ispitanih roditelja takođe je loše procenilo količinu šećera u kupovnom soku od pomorandže.

Detetu je za doručak bolje ponuditi jogurt sa manje masnoća, naravno ako ne sadrži dodatni šećer, ili sveže isceđen sok od pomorandže. Sveže i toplo pecivo od belog brašna uglavnom je jednako kao nekoliko kriški belog hleba. Pametnije je odabrati pecivo od celog zrna žitarica s malo putera od kikirikija zbog proteina i zdravih masnoća koje će detetu dati duži osećaj sitosti.

Još neke zamke 

Zamka su i prerađene pahuljice, kao i one sa smanjenim procentom vlakana. Bolje ih je zameniti običnim zobenim pahuljicama. Naučnici takođe podsećaju da je često najzastupljeniji sastojak energetskih pločica uprvo sirup od tamnog pirinča, koji se često koristi i u pravljenju bombona..

Izvor: Živim.hr

spot_img
spot_img

Najnovije

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Dan ranog detinjstva 2026 vraća deci igru, prirodu i vreme za odrastanje

Besplatan celodnevni program za decu i roditelje 30. avgusta u Muzeju afričke umetnosti

Danski učenici će morati usmeno da brane radove da ne bi varali pomoću veštačke inteligencije

Danska vlada će, između ostalog, uvesti niz novih mera, uključujući nadzor računara, za učenike uzrasta od 16 do 19 godina.

Svetski dan mačaka: Mačkoljupci svih zemalja – ujedinite se!

Povodom Svetskog dana mačaka otkrivamo zanimljive činjenice o ovim tajanstvenim ljubimcima – od njihove istorije i uloge kroz vekove, do najomiljenijih rasa i razloga zbog kojih ih volimo.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img