Trudnica nikada ne jede za dvoje!

Kroz koje sve promene prolaze trudnice i da li se takvo stanje opravdano zove drugo.

Trudnice uglavnom prepoznajemo po stomaku, ali za žene koje su u drugom stanju trudnoća je mnogo više od toga. Ekipa RTS-a proveravala je kroz koje sve promene prolaze trudnice i da li se takvo stanje opravdano zove drugo.

Očigledno je da u trudnoći stomak postaje veći, ali retko ko primećuje da se ženama povećavaju i stopala. Nekima čak i za jedan broj. Koje se još promene dešavaju pa trudnoću nazivamo i drugo stanje, ekipa RTS-a pitala je one koje se u tom stanju nalaze.

- Advertisement -

„Ja lično najveću promenu koju sam osetila jeste emotivna, bila sam prilično plačljiva, razdražljiva, sve mi je smetalo, što sad sunce sija, što kiša pada i to je stalno tako bilo“, kaže trudnica Mirjana Perović.

Trudnica Mirjana Pešić trudnoću će zapamtiti po razdražljivosti i pospanosti, ali i po promenama na koži lica. Njena cimerka Nataša Luković kaže da trudnoća definitvno jeste drugo stanje jer se tada jave neobični prohtevi za hranom.

Trudnica nikada ne jede za dvoje!

Za veći apetit zaslužan je hormon progesteron, kažu nutricionisti. Da bi ga podmirile, trudnice treba da imaju uravnoteženu ishranu, odnosno da kombinuju namirnice biljnog i životinjskog porekla. A da li treba da jedu za dvoje kako im često govore?„Trudnica nikada ne jede za dvoje, trudnica jede samo za sebe, a iz njenih rezervi se hrani plod, odnosno fetus i to su strašne predrasude koje dovode do toga da se trudnica na kraju trudnoće ugoji 20 do 30 kilograma. Na primer, u prvom trimestru trudnoće ona treba samo da poveća ishranu za jedno parče hleba, odnosno dodatnih kilo kalorija sa 70, drugi trimestar 250, a treći 450“, ističe nutricionistkinja Veroslava Stanković.
Gojaznost je samo jedan od problema s kojim se suočavaju trudnice. Drugo stanje može biti okidač i za dosta ozbiljnije stvari, upozoravaju lekari.

„Često se javljaju poremećaji štitne žlezde u vezi sa lučenjem hormona jer oni rapidno rastu i pojavljuju se neki novi u toku trudnoće koje luči i sama placenta, znači vrlo su osetljive, svi poremećaji endokrinih žlezda, zatim kardiovaskularni sistem“, nabraja dr Branka Lazić iz Doma zdravlja „Stari grad“.

Zato je još jedan izazov pred trudnicama prepoznati šta je lažna uzbuna, a šta realan problem.

- Advertisement -

„Ukoliko je u pitanju samo jutarnja mučnina radi se o nečemu što je relativno normalno za trudnoću, ali ukoliko trudnica recimo povraća, pa povraćanje može da bude praćeno prestankom uzimanja hrane više puta u toku dana, naravno da se treba javiti lekaru“, upozorava doc. dr Vesna Mandić Marković iz GAK „Narodni front“.

Takođe, trudnice ne treba da se stide ukoliko su nesigurne u sebe i potomstvo. Jer osim hormona koji upravljaju njihovim telom, podjednako je važan i uticaj sredine.

Psihoterapeutkinja Leonora Pavlica već godinama u psihološkom savetovalištu sa trudnicama prolazi kroz drugo stanje.

„Najuobičajenije zašto dolaze u savetovalište jesu neke promene u spavanju, neka nelagoda neka vrsta nesanice, promena apetita. Isto tako vrlo su česte promene raspoloženja, bilo da je to neki depresivan afekat u smislu da imaju crne misli da se brinu oko potomstva oko toga kako će prođaj proteći, do toga da su jako česte fluktuacije u raspoloženju. Ispadi besa takođe, nemogućnost samokontrole i to prvo osete članovi porodice“, objašnjava psihoterapeutkinja Leonora Pavlica.

Povratak u prvo stanje, prema rečima lekara, žena može da očekuje šest nedelja nakon porođaja, odnosno nakon babinja.

Trudnoća nije bolesno, ali svakako jeste drugo stanje i tu nema sumnje. Mučnine i promene u dimenzijama tela samo su deo onoga na šta buduća majka mora da bude spremna.

- Advertisement -

Osim toga, to je i period suočavanja sa sopstvenim strahovima i očekivanjima, pa je zato važna podrška najbližih. Za početak, već u prvim mesecima trudnoće bitno je napraviti reorganizaciju i trudnicu osloboditi prethodnih zaduženja.

Pripremila Višnja Višnjić Milić
Izvor: RTS

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img