Da li je gojaznost pogrešno medicinski definisana

Procenjuje se da u svetu živi više od milijardu ljudi sa gojaznošću, a lekovi na recept za gubljenje kilograma u velikoj su potražnji.

Postoji opasnost da previše ljudi dobija dijagnozu gojaznosti kad je zapravo potrebna „preciznija“ i „detaljnija“ definicija, pokazuje izveštaj svetskih stručnjaka.

Lekari bi trebalo da uzmu u razmatranje celokupno zdravlje pacijenata sa viškom masti, umesto da samo mere njihov indeks telesne mase (BMI), navodi se u izveštaju.

- Advertisement -

Oni sa hroničnim bolestima koje izaziva njihova težina mogu dobiti dijagnozu „kliničke gojaznosti“, ali oni koji nemaju zdravstvenih problema treba da dobiju dijagnozu „predkliničke gojaznosti“.

Procenjuje se da u svetu živi više od milijardu ljudi sa gojaznošću, a lekovi na recept za gubljenje kilograma u velikoj su potražnji.

Izveštaj, objavljen u časopisu Lenset za dijabetes i endokrinologiju, dobio je podršku više od 50 medicinskih stručnjaka iz čitavog sveta.

‘Redefinisanje’

„Gojaznost je spektar“, kaže profesor Frančesko Rubino, sa Kraljevskog koledža u Londonu, koji je predsedavao ovom grupom.

„Neki je imaju i uspevaju da vode normalan život, da funkcionišu normalno.

Drugi ne mogu da hodaju dobro, da dišu dobro ili su vezani za invalidska kolica sa značajnim zdravstvenim problemima.“

- Advertisement -

Izveštaj traži „redefinisanje“ gojaznosti da bi se razlikovali pacijenti sa bolestima i oni koji ostaju zdravi, ali su u riziku od bolesti u budućnosti.

Foto: Canva

Trenutno se gojaznost u mnogim zemljama definiše kao BMI preko 30, što je merilo koje procenjuje telesnu mast na osnovu visine i težine.

Pristup lekovima za gubitak kilograma kao što su Vegovi i Mundžaro često se ograničava na pacijente upravo u ovoj kategoriji.

U mnogim delovima Ujedinjenog Kraljevstva, NHS takođe zahteva od ljudi da imaju zdravstveni problem u vezi sa težinom.

Ali BMI ne otkriva ništa o celokupnom zdravlju pacijenta, kaže se u izveštaju, i ne uspeva da razlikuje mišićne i telesne masti ili da ukaže na opasnije masti oko struka i organa.

Stručnjaci pozivaju na novi model koji bi tražio znake gojaznosti koji utiču na organe u telu, kao što su srčane bolesti, kratak dah, tip 2 dijabetesa ili bolovi u zglobovima, i njihov štetni uticaj na svakodnevni život.

- Advertisement -

Ovo bi ukazivalo na to da je gojaznost postala klinička bolest i da zahteva lečenje lekovima.

Oni sa „predkliničkom gojaznošću“, međutim, umesto lekova i hirurškog zahvata, treba da budu ponuđeni sugestijama za gubitak kilograma, savetovanjem i praćenjem radi smanjivana šansi za nastanak zdravstvenih problema.

Njima je možda takođe neophodno lečenje.

‘Nepotrebno lečenje’

„Gojaznost je zdravstveni rizik. Razlika je u tome što je za neke to takođe i bolest“, kaže profesor Rubino.

Njeno redefinisanje je bila razumna stvar, dodao je on, da bi se razumeo stepen rizika u većoj populaciji, umesto aktuelne „zamagljene slike o gojaznosti“.

Odnos struk-visina ili direktno merenje masti, zajedno sa detaljnim medicinskim istorijatom, mogu da daju mnogo jasniju sliku od BMI-ja, piše u izveštaju.

Ekspertkinja za dečju gojaznost profesorka Luiza Baur, sa Univerziteta u Sidneju, koja je dala doprinos ovom izveštaju, rekla je da bi novi pristup omogućio odraslima i deci sa gojaznošću da „dobiju adekvatniju negu“, dok bi istovremeno smanjila broj onih koji su dobili preteranu dijagnozu i nepotrebno lečenje.

Foto: Canva

U vreme kad se masovno prepisuju lekovi koji smanjuju telesnu težinu za i do 20 odsto, izveštaj kaže da je ovo „redefinisanje“ gojaznosti „utoliko relevantnije“ jer „unapređuje tačnost dijagnoze“.

‘Ograničeno finansiranje’

Kraljevski koledž lekara rekao je da je izveštaj postavio jake temelje „za lečenje gojaznosti sa istim medicinskim strogošću i saosećanjem kao i druge hronične bolesti“.

Razlikovanje predkliničke i kliničke gojaznosti bio bi „vitalan korak napred“ i „istakao bi potrebu za ranim identifikovanjem i intervenisanjem“, istovremeno pružajući pravu negu za pacijente čije je zdravlje već teško narušeno, saopšio je koledž.

Pročitajte i: Gojaznost sedam puta češća kod dece koja nemaju braću i sestre?

Ali ove brige koje vrše pritisak na zdravstveni budžet mogle bi da znače manje novca za one u „predgojaznoj“ kategoriji.

Profesor ser Džim Men, kodirektor Edgarovog istraživačkog centra za dijabetes i gojaznost u Otagu, na Novom Zelandu, rekao je da bi naglasak najverovatnije bio na „potrebama onih koji su definisani kao klinički gojazni“, a ograničena sredstva bi „vrlo verovatno“ bila usmerena ka njima.

Izvor: BBC na srpskom

spot_img

Najnovije

Pomoćnik ministra prosvete podneo ostavku

Miloš Blagojević, pomoćnik ministra prosvete za srednje obrazovanje, podneo je ostavku na tu funkciju, saznaje Danas.

Društvo direktora: Većina škola dostavila ministarstvu planove nadoknade časova

Predsednik Upravnog odbora Društva direktora škola Srbije Ivan Ružičić izjavio je za "Blic" da postoji nekoliko modela nadoknade časova.

Stigle plate nastavnicima: Štrajkači za sada nisu kažnjeni

Iako je Ministarstvo prosvete pretilo nastavnicima u štrajku smanjenjem plate, zarade su stigle čak i uvećane. Ministarka Slavica Đukić Dejanović za „Vreme“ kaže da je još nije odlučeno da li će biti umanjen drugi deo plate

Predlog za nadoknadu izgubljene nastave: Jedan čas 60 minuta

Jedna beogradska škola odlučila je da nastavu izostalu usled protesta skraćenim časovima i danom kada škola nije radila, nadoknadi tako što će jednom sedmično jedan čas produžiti na 60 minuta.

Kako da dobijete posao ako nemate iskustva

U današnjem svetu, nepostojeće radno iskustvo ne znači nužno da ne možete da obezbedite posao tokom intervjua.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img