Moje dete priča samo sa sobom’: Zbog čega bi decu trebalo da pustimo da sanjare

Mnogi mališani su u stanju da se totalno prepuste svom svetu i mašti, da uživaju u svojim snovima i kreativnim idejama. Nemojte ih sputavati, sanjarenje ima nebrojene koristi za njihov razvoj.

Ukoliko ste zabrinuti zbog toga što vaš mališan živi u svetu mašte i često priča sam sa sobom, pročitajte priču mame koja nam otkriva zbog čega je važno da ih pustimo da sanjare.

„Jao, čoveče. Opet je u svom svetu!

- Advertisement -

Pre neki dan sam ovo izgovorila kada sam u kuhinji čula glas svoje sedmogodišnje ćerke. Pripremala sam večeru, a pre toga sam provirila u dnevnu sobu i videla je kako sama sa sobom razgovara dok pakuje igračke i knjige u torbu.

Ovo nije ništa novo. Bila je u sred neke priče koju je kreirala u svojoj glavi. Imaginacija joj je bila toliko jaka, da je kroz čitavu kuću sanjarila. Išla je od sobe do sobe i pričala svoju priču. Bila je opuštena i srećna.

Zavidela sam joj. I sama sanjarim, ali tiho i ne toliko često koliko bih volela. Uvek mi je namera da nastavim svakodnevne obaveze dok je moj mozak opušten i kreira scene iz knjiga i članaka koje pišem. Zamišljam sebe kako govorim ispred čitavog auditorijuma, dok sam u stvari u svojoj radionici. U glavi imam razgovore sa ljudima koje nikad srela nisam. Kreiram scenarija koja bi se mogla dogoditi ili doživljavam neke stare situacije.

Dvoje od mojih troje dece aktivno kreira svoje priče dok se igra, a igračke su samo akteri te situacije. Svi ti imaginarni prijatelji postaju stvarni, te često prisluškujem razgovore koji nemaju mnogo smisla za mene. Međutim, oni i nisu meni namenjeni. Sanjari imaju lična putovanja i istraživanja. Zabavljaju nas. Pomažu nam da obradimo informacije i emocije. Dozvoljavaju malenoj varnici kreativnosti da postane ogroman plamen.

Da, kada govorimo o deci, i ćutljivi i pričljivi sanjari mogu izgledati ometeno i bez fokusa.

To zaista može da ih omete, naročito kada treba da peru zube ili obuju cipele. I nastavnici se osećaju slično kada vide dete kako škraba po svesci ili gleda u plafon umesto u matematičku jednačinu. Sanjari mogu na trenutak izgledati kao deca koja imaju problema i bore se sa rešavanjem zadataka. Može se pretpostaviti da imaju veći neurološki problem kao što su ADHD, autizam ili šizofrenija.

- Advertisement -

Ključna razlika između dece koja previše maštaju i one koja zaista imaju neki mentalni problem jeste u tome što se sanjar može lako preusmeriti u stvarnost. 

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img