Dečacima u našem društvu često se govori kad plaču: „Ajde, šta plačeš, pa ti si dečak.“ To nije dobra poruka jer treba da znaju da su sva osećanja dozvoljena
Foto: Freepik
U Srbiji veliki broj mladih ne zna kako da prevaziđe stresnu situaciju, a emotivni život im je prilično prazan. Posledica toga je sve više odraslih koji su nezadovoljni i nesrećni, kaže Aleksandra Birta, psiholog.
Naša sagovornica već 15 godina radi s adolescentima. Tako je došla do puno zaključaka o mladima u Srbiji danas, ali jedan je posebno dotakao.
– Mnogo tih mladih ljudi s kojima sam radila bili su prazne ljušture. Nisu ni do punoletstva još stigli, a sve ih već smara, ništa ih ne intrigira niti pokreće. Kada smo pričali o njihovom emocionalnom životu, jedva da su imali šta da podele sa mnom. Bile su to eventualno povremene situacije besa ili mlake radosti – otkriva Aleksandra Birta, psiholog.
Čitav dijapazon različitih prijatnih i neprijatnih osećanja kod mnogih od njih je izostao. Kod nekih se nikad nije ni razvio, dok je kod drugih postao blokiran iz mnogobrojnih razloga. A kada izostaje izražavanje i prepoznavanje svojih i tuđih osećanja, neizostavno se uz to gube empatija i veština rešavanja problema. I tako dete odraste ili u osobu koja ne poštuje druge ili sebe, a nekad i jedno i drugo.
– To se dešava zato što nemaju razvijenu emocionalnu inteligenciju, koja se definiše kao sposobnost prepoznavanja i shvatanja svojih i tuđih emocija, ali i upravljanja sopstvenim osećanjima. S tim se čovek ne rađa, to se uči tokom celog života i tu je uloga roditelja velika – ističe Birta i otkriva kako možete da pomognete deci.
Osećanja moraju da se imenuju
Čak i dok još uvek ne govore, možete polako da počnete da ih učite da prepoznaju osnovne emocije. U tome vam mogu pomoći knjige s nalepnicama koje vole ili razne priče.
– Ako je reč o nekom konkretnom događaju vezanom za emociju, vi odglumite tu emociju junaka. Pokažite mu kako izgleda lice kad ste tužni, srećni ili besni, pa onda neka dete to ponovi – objašnjava Birta.
I bes je sasvim u redu
Dečacima u našem društvu često se govori kad plaču: „Ajde, šta plačeš, pa ti si dečak.“ To nije dobra poruka jer treba da znaju da su sva osećanja dozvoljena, jer samo tako mogu da izrastu u emocionalno zrele osobe. I bes je dozvoljen, ali im objasnite šta tada smeju da rade, a šta ne.
– Bes će neminovno osećati u životu, zato treba da nauče kako da ga kanališu. Ne valja da ga čuvaju u sebi ili da tad udaraju i povređuju druge, ali im zato može pomoći razgovor s roditeljima ili da, na primer, lupe nogom o pod ili da snažno stisnu svoje pesnice – kaže Birta.
Ne krijte svoje greške pred decom
Ima dana kad ste i vi nervozni, tužni ili ljuti. Kad primetite da ste prešli granicu, iskoristite tu situaciju, izvinite se deci i objasnite im kako se osećate. Treba da znaju da i roditelji greše i da niko nije savršen, a tako ćete ih ohrabriti i da s vama pričaju o svojim greškama.
I saosećajnost se uči
Saosećajnost se uči od malih nogu i možete početi tako što ćete ih učiti da dele igračke s drugom decom, ali samo kad su oni za to spremni. Objasnite im da u svakoj situaciji treba da „uđu u tuđe cipele“. Na primer, kada vaše dete neko udari, pričajte o tome kako se tada oseća. Tako će znati kako se osećaju druga deca kad ih ono udari.
Primer iz prakse
Na primer, devojčica je pala u parku i povredila kolena. Dok ona ogorčeno plače, majka pokušava da je uteši. Ukoliko je i sama emocionalno inteligentna, reći će joj: „Znam da te mnogo boli, daj da mama poljubi.“ A ukoliko joj kaže: „Ma, to nije ništa“, ona olako prelazi preko detetovih osećanja, što nije dobro.
Izvor: Zena.blic.rs
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Nema komentara.