„Šta ‘oćeš, retardu?“ deci je normalno

Novi problem  nije u onome koji izgovara, koliko u činjenici da počašćeni ne reaguje. To je današnji sleng. To je "dobar dan". To je standard.

Piše: Snežana Golić, pedagog

Postoji jedna značajna razlika izmedju današnjih klinaca i nas..

- Advertisement -

„Šta ‘oćeš, retardu?“ deci je normalno.

Nema puno novih pojava u odrastanju zbog kojih sam zabrinutija nego što bih bila’ 85,  ali nesvest o uvredama može prerasti u ozbiljan problem.

I ranije su se drugari medjusobno „častili“, ali uz dozu humora, a ta kombinacija je značila – “ mi smo bliski prijatelji“.

Danas je situacija drugačija, ne moraju biti bliski, ne moraju se našaliti, niti nasmešiti da bi rekli nekome „debilu“.

Znamo da ne možamo da menjamo druge, zaostalih u razvoju, koji do kraja života sa uvreda ne predju na  argumenate je uvek bilo i biće.

Bio je to znak za nas – ovde nemaš šta da tražiš.

- Advertisement -

Novi problem  nije u onome koji izgovara, koliko u činjenici da počašćeni ne reaguje. To je današnji sleng. To je „dobar dan“. To je standard.

Celog života sam jako osetljiva na ton kojim mi se obraća bilo ko. Direktor meni, ili ja njemu, svi znaju da sa mnom uz povišeni ton ide i problem. To me sačuvalo bezbroj puta. Nikada nisam osetila potrebu da se „prilagodim“, već je zemljotres, pa ako je trusno područje i razlaz, bila najbolja opcija za mene. Nisam pogrešila.

Kako će deca sada razlikovati medjusobno (ne)poštovanje?

Iako duboko verujem u potencijale današnje dece i verujem da će me demantovati i naći 101 način to da srede kada zagrebu zrelost, ipak mi ne prija kada vidim njihove prepiske i čujem razgovore . Instinkti mi govore da treba da reagujem, ali ne znam kako da ne izazovem kontraefekat.

Da li je problem? Šta mislite kako će se to razvijati?

I nisu ih to učili roditelji, već je kriva vršnjačka edukacija i prenošenje na taj način naučenog dalje – nakon redovnog praćenja internet heroja.

- Advertisement -

Izvor: Razvojni centar Faktor

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img