Kako da vaspitam dete za svet koji više ne postoji?

U poslednjih nekoliko decenija, standardi za „dobro roditeljstvo“ su pretrpeli duboke promene i otišli smo daleko od one stare da ''ih učimo da budu pošteni, dobri i odgovorni.'' 

Možemo da se složimo da je cilj svakog roditelja (barem bi trebalo da bude) da odgaji i vaspita dete na najbolji mogući način. Od pamtiveka postoje neki univerzalni stavovi o tome šta je dobro vaspitano dete, ali da li to može da bude prihvatljivo u savremenom svetu?

Definitivno postoji velika promena roditeljstva između naše generacije i one pre. Prešli smo daleki put, od trenutka kada bi naš otac ulazio u kuću i mi iskakali iz njegove stolice ili kada su nam roditelji govorili da se vratimo kući pre mraka.

- Advertisement -

U poslednjih nekoliko decenija, standardi za „dobro roditeljstvo“ su pretrpeli duboke promene i otišli smo daleko od one stare da “ih učimo da budu pošteni, dobri i odgovorni.“

Roditelji se sada bore da pronađu svoj jedinstveni način roditeljstva. Mnogi od njih su danas mnogo obrazovaniji od prethodnih generacija, ali ponekad to može dovesti do preopterećenja informacijama – ne samo o tome kako deca treba pravilno da rastu i razvijaju se fizički, već i kako treba da rastu u društveno, emocionalno i intelektualno biće.

Danas je tako izazovno biti „dobar“ roditelj.

Uticaj interneta i društvenih medija

Internet i društveni mediji povezali su nas, a istovremeno i razdvojili, na način koji je nerazumljiv za prethodne generacije. Stoga je u današnjem društvu nemoguće spontano odgajati dete. Neprestano nas bombarduju konfliktni saveti o različitim pristupima vaspitanju deteta – da u najvećem broju slučajeva ostaje na samom roditelju da proceni i primeni ono što smatra ispravnim.

Ova pristupačnost informacijama transformisala je roditeljstvo.

- Advertisement -

Sada većina porodica ima pristup internetu, koji je svet učinio “malim selom“ i otvorio mnoštvo komunikacionih kanala, menjajući način na koji konzumiramo vesti. Zahvaljujući ovom izlaganju, deca su prosvetljenija i samim tim više ispituju, što je dobra stvar. Međutim, internet je mač sa dve oštrice sa svojom tamnom stranom u kojoj vrebaju mnoge negativne stvari.

Imajući to u vidu, današnji roditelj mora biti budno pažljiv i mora uložiti više napora u roditeljstvo kako se njegovo dete ne bi uvuklo u ovaj tamni svet i potpalo pod uticaj negativnih stvari.

Naša deca se danas suočavaju sa mnogim pritiscima sa kojima se mi kao roditelji nikada nismo morali suočavati u detinjstvu. To znači da definitivno moramo da promenimo svoju roditeljsku tehniku kako bismo je prilagodili današnjem društvu i njegovim pritiscima.

Odsustvo strahopoštovanja

Sećate li se kako smo se bojali svoga oca (ili majke) i kako smo bili strogo poslušni? Strahopoštovanje prema roditeljima (i uopšte starijima) je bila podrazumevana stavka, a danas je vrlo često obrnuta situacija. Danas se roditelji vrlo često plaše svoje dece, u smislu da neće zadovoljiti sve njihove potrebe i želje, da neće učiniti nešto što će njihovo dete pozdraviti – pa stoga često skliznu u beskonačni krug ugađanja i povlašćivanja.

Stroga poslušnost bila je uobičajena u prehodnim generacijama roditelja, a sada se vidi kao zastarela i potencijalno opasna. To je učinilo da deca budu manje vezana za odrasle i pod njihovim uticajem, a zato je uticaj vršnjaka postao puno važniji.

- Advertisement -

Tipovi savremenih roditelja

Moderno društvo toliko baca akcenat na produktivnost i aktivnost, da je to dovelo do pojave dve vrste sličnih stilova roditeljstva:

– „helikopter“ ili roditelj koji provodi puno vremena lebdeći iznad svoje dece, uvek ostaje blizu njih, spreman da ih usmeri, pomogne im ili ih zaštiti i

– „kosilica“ ili roditelj koji korača ispred svoje dece, sa ciljem da im utaba put i brinući se da im se ništa ne nađe na putu.

Nijedan od ova dva pristupa nije potpuno odgovarajući i možete da primetite da se veoma razlikuje od onog starinskog načina odgajanja dece. Prazaštićenost dece mora da ima svoju granicu – poenta je u ravnoteži. Dete nikako ne sme da bude prepušteno samo sebi i roditelj treba da se bavi svojim detetom – ali ne do te mere da potpuno preuzme sve njegove uloge i aktivnosti. Na taj način samo stornira razvoj njegove ličnosti.

spot_img

Najnovije

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Dečiji naučni karavan kreće na put kroz Srbiju: Lidl Srbija i MoleKul donose svet nauke za najmlađe

„Dečiji naučni karavan” donosi novu dinamiku: ova jedinstvena avantura pakuje kofere i stiže direktno na Lidl parkinge u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Požegi, kao i na posebno odabrane lokacije u Kragujevcu, Subotici, Zrenjaninu, Šapcu, Kraljevu i Novom Pazaru.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img