Kako da vaspitam dete za svet koji više ne postoji?

U poslednjih nekoliko decenija, standardi za „dobro roditeljstvo“ su pretrpeli duboke promene i otišli smo daleko od one stare da ''ih učimo da budu pošteni, dobri i odgovorni.'' 

Možemo da se složimo da je cilj svakog roditelja (barem bi trebalo da bude) da odgaji i vaspita dete na najbolji mogući način. Od pamtiveka postoje neki univerzalni stavovi o tome šta je dobro vaspitano dete, ali da li to može da bude prihvatljivo u savremenom svetu?

Definitivno postoji velika promena roditeljstva između naše generacije i one pre. Prešli smo daleki put, od trenutka kada bi naš otac ulazio u kuću i mi iskakali iz njegove stolice ili kada su nam roditelji govorili da se vratimo kući pre mraka.

- Advertisement -

U poslednjih nekoliko decenija, standardi za „dobro roditeljstvo“ su pretrpeli duboke promene i otišli smo daleko od one stare da “ih učimo da budu pošteni, dobri i odgovorni.“

Roditelji se sada bore da pronađu svoj jedinstveni način roditeljstva. Mnogi od njih su danas mnogo obrazovaniji od prethodnih generacija, ali ponekad to može dovesti do preopterećenja informacijama – ne samo o tome kako deca treba pravilno da rastu i razvijaju se fizički, već i kako treba da rastu u društveno, emocionalno i intelektualno biće.

Danas je tako izazovno biti „dobar“ roditelj.

Uticaj interneta i društvenih medija

Internet i društveni mediji povezali su nas, a istovremeno i razdvojili, na način koji je nerazumljiv za prethodne generacije. Stoga je u današnjem društvu nemoguće spontano odgajati dete. Neprestano nas bombarduju konfliktni saveti o različitim pristupima vaspitanju deteta – da u najvećem broju slučajeva ostaje na samom roditelju da proceni i primeni ono što smatra ispravnim.

Ova pristupačnost informacijama transformisala je roditeljstvo.

- Advertisement -

Sada većina porodica ima pristup internetu, koji je svet učinio “malim selom“ i otvorio mnoštvo komunikacionih kanala, menjajući način na koji konzumiramo vesti. Zahvaljujući ovom izlaganju, deca su prosvetljenija i samim tim više ispituju, što je dobra stvar. Međutim, internet je mač sa dve oštrice sa svojom tamnom stranom u kojoj vrebaju mnoge negativne stvari.

Imajući to u vidu, današnji roditelj mora biti budno pažljiv i mora uložiti više napora u roditeljstvo kako se njegovo dete ne bi uvuklo u ovaj tamni svet i potpalo pod uticaj negativnih stvari.

Naša deca se danas suočavaju sa mnogim pritiscima sa kojima se mi kao roditelji nikada nismo morali suočavati u detinjstvu. To znači da definitivno moramo da promenimo svoju roditeljsku tehniku kako bismo je prilagodili današnjem društvu i njegovim pritiscima.

Odsustvo strahopoštovanja

Sećate li se kako smo se bojali svoga oca (ili majke) i kako smo bili strogo poslušni? Strahopoštovanje prema roditeljima (i uopšte starijima) je bila podrazumevana stavka, a danas je vrlo često obrnuta situacija. Danas se roditelji vrlo često plaše svoje dece, u smislu da neće zadovoljiti sve njihove potrebe i želje, da neće učiniti nešto što će njihovo dete pozdraviti – pa stoga često skliznu u beskonačni krug ugađanja i povlašćivanja.

Stroga poslušnost bila je uobičajena u prehodnim generacijama roditelja, a sada se vidi kao zastarela i potencijalno opasna. To je učinilo da deca budu manje vezana za odrasle i pod njihovim uticajem, a zato je uticaj vršnjaka postao puno važniji.

- Advertisement -

Tipovi savremenih roditelja

Moderno društvo toliko baca akcenat na produktivnost i aktivnost, da je to dovelo do pojave dve vrste sličnih stilova roditeljstva:

– „helikopter“ ili roditelj koji provodi puno vremena lebdeći iznad svoje dece, uvek ostaje blizu njih, spreman da ih usmeri, pomogne im ili ih zaštiti i

– „kosilica“ ili roditelj koji korača ispred svoje dece, sa ciljem da im utaba put i brinući se da im se ništa ne nađe na putu.

Nijedan od ova dva pristupa nije potpuno odgovarajući i možete da primetite da se veoma razlikuje od onog starinskog načina odgajanja dece. Prazaštićenost dece mora da ima svoju granicu – poenta je u ravnoteži. Dete nikako ne sme da bude prepušteno samo sebi i roditelj treba da se bavi svojim detetom – ali ne do te mere da potpuno preuzme sve njegove uloge i aktivnosti. Na taj način samo stornira razvoj njegove ličnosti.

spot_img

Najnovije

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Dečiji naučni karavan kreće na put kroz Srbiju: Lidl Srbija i MoleKul donose svet nauke za najmlađe

„Dečiji naučni karavan” donosi novu dinamiku: ova jedinstvena avantura pakuje kofere i stiže direktno na Lidl parkinge u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Požegi, kao i na posebno odabrane lokacije u Kragujevcu, Subotici, Zrenjaninu, Šapcu, Kraljevu i Novom Pazaru.

Zašto kupujemo suvenire? Male uspomene koje čuvaju najlepše trenutke

Psiholozi objašnjavaju da ljudi ne stvaraju emocionalnu vezu sa samim predmetom, već sa iskustvom koje on predstavlja.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img