Čak ćete reći i da se dete sve umazalo, nikako da se dete svo umazalo.
Pravilno je reći sve vreme, nikako svo vreme. Iako je ovo potonje duboko ukorenjeno u svakodnevni govor i zvuči kao da baš tako treba da se izgovara, nije pravilno.
Zamenica sav (koja je u stvari pridev) u srednjem rodu je sve. Menja se po zameničkoj promeni: sve-svega-svemu-sve-svim-svemu u jednini i sva-svih-svima-svih-svima-svima u množini. Ovo e u sve je ostatak iz davnih vremena kad je zamenica sve imala oblik vse.
Dakle, zamenica sav u srednjem rodu glasi sve, pa će pravilno biti sve vreme, sve troje, sve pokućstvo… U daljoj deklinaciji biće sveg, svem… Dok će primeri svog, svom… biti nepravilni.
Sve vreme sedim kod kuće i učim.
Tokom brojnih ratova nestalo mi je sve pokućstvo.
Čak ćete reći i da se dete sve umazalo, nikako da se dete svo umazalo.
Izvor: Zelena učionica
15 najčešćih grešaka u izražavanju koje i obrazovani ljudi prave
Skrećemo vam pažnju na njih i dajemo ispravke istih, sa ciljem da se nepismenost jednom za svagda iskoreni. Sačuvajmo i poštujmo srpski jezik, jer bez jezika nema ni nacije.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Školski kalendar za 2023/2024 godinu – koji dani su neradni?
Različiti školski kalendar za 2023/2024 godinu u školama širom Srbije poklapaju se tokom nekih neradnih dana. Raspusti za đake u AP Vojvodini i u Centralnoj Srbiji ne počinju svi u...
Roditelji bi da biraju učiteljicu za svoje dete, a da li je to pametno?
Ovako je, otprilike, počela moja diskusija sa drugaricom čije dete naredne godine polazi u prvi razred. Ali, vreme da se potraži veza je već sad. Ne treba čekati. Ovo će...
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
Ne mogu da se načudim kako i gramataika može da podlegne politici.
Ovako je bilo:
Imam preko sedamdeset godina, a u školi mi se mnogo pažnje posvećivalo gramatici, tako da sam čitav život negovao svoj jezik.
Jedne godine, u Miloševićevo vreme, pripremala se Enciklopedija srpskog jezika i oni koji su je spremali, izgleda da su imali potrebu da se dodvore vladaocu, ili su bili primorani, pa su tražili način kako da i njih stave unutra.
Tako je izmišljeno da je Mira Marković zaslužna za nešto, ne sećam se tačno za šta, pa je pomenuta u toj Enciklopediji, kao zaslužan naučnik, a Milošević je jednom na televiziji rekao “Sve vreme…” i od tada poče rasprava o tome.Verovatno je rečeno da je to njegova zasluga, ali ON JESTE PRVI TAKO REKAO i tako ostade, a kasnija tumačenja, pa i ova koja sada nalazim su stvarno smešna.
Mnogo, mnogo gora stvar je sa iskrivljavanjem srpskog jezika po pitanju naglaska.E, tu nam je jezik otišao u provaliju i uopšte više ne liči na sebe.
Vi danas u svakodnevnom govoru, na televizijama, pa i u školama možete da čujete:
učiiimo, ideeemo, stojiiimo, ležiiimo, bežiiimo,….
Takođe se prave velike greške u izgovoru prezimena, kao npr. Lazaaarević, koje nijje nastalo od imena Lazaaar, već od imena Lazar, pa bi tako trebalo i da se izgovara, Lazarević.
Isto tako se obavezno izgovara Mariiinković, pa čak i Mariiinko, a ustvari od Marinko je nastalo i prezime Marinković.
A tek Stojaaanović, Jovaaanović, Marjaaanović, Nedeeeljković, Mileeenković,…
Naravno, za očekivati je da će se naći “stručnjaci” da sve ovo opravdaju.
Međutim, po mojem mišljenju, stvar je sasvim vulgarne prirode.Decenijama su primitivni i nepismeni hrlili u Beograd, pa su sa sobom donosili svakakve jezičke devijacije i bili su izvrgavani ruglu.Da bi to izbegli i da bi se što manje razlikovali, počeli su da govore “gradskim” jezikom, pa su uglavnom počeli da otežu, baš kao što to čini i jedna vrsta drugih ljudi, koje nije zgodno da pomenem.I tako napraviše “Beogradski jezik”.
I tako se iz Beograda počelo širiti to otezanje, jer, Bože moj, kad se tamo u prestonici govori tako, onda da se ide ukorak i da se ni u nekoj srpskoj zabiti ne ostane nepismen, prostak i seljak, kako se ima običaj reći.
Ne vidim da iko išta radi po tom pitanju.
Da li ćemo i za to svaliti krivicu na nekog desetog, jer, po običaju, mi nismo krivi ni za šta, već neko drugi?