Više od trećine vaspitača i nastavnika ne može da radi zbog bolesti ili izolacije

Više od trećine prosvetnih radnika privremeno ne može da radi u kolektivu iz epidemiološki opravdanih razloga.

U sistemu obrazovanja koji od vrtića do srednjih škola zapošljava 135.200 ljudi, koronom su zaražena 5.403 radnika. Procenom epidemiologa, osam puta više ih je u izolaciji, što znači 43.224. Dakle, na posao u vrtićki ili školski kolektiv ne može da dolazi njih 48.627, a to je više od trećine ukupnog broja zaposlenih. Najzad, evo i u brojkama opravdanja za odluku nadležnih da stariji osnovci i srednjoškolci pređu na sasvim onlajn školovanje. Računica je utemeljena na najnovijim podacima, zaključno s poslednjim danom novembra, koje su javnosti predočili Branko Ružić, ministar prosvete, i prof. dr Branislav Tiodorović, epidemiolog i član kriznog štaba.

U predškolskim ustanovama kovidom 19 zaraženo je 0,056 odsto, odnosno 126 mališana, i 1.357 (4,5 odsto) od ukupno 30.200 zaposlenih, kako je precizirao resorni ministar. Po njegovim rečima, u osnovnim školama inficiran je 2.321 đak, što čini 0,44 procenta od 524.000 osnovaca, koliko ih ima u Srbiji. Obolelo je i 4,2 odsto ili 2.882 od skoro 70.000 radnika u osmoletkama „i to je ono što opterećuje vaspitno-obrazovni proces”, rekao je Ružić. U srednjim školama, naveo je, 2.151 učenik zaražen je virusom, a to je 0,87 odsto od 245.000 srednjoškolaca na republičkom nivou. Od 35.000 ljudi koji rade u srednjim školama, pozitivna su 1.164 ili u procentima 3,28.

- Advertisement -

– Nema razloga za podizanje panike i izazivanje psihoze pričama da su desetine hiljada učenika i zaposlenih zaraženi – zaključio je ministar prosvete.

Prema podacima koje je obznanio, kovid pozitivnih u douniverzitetskom sistemu, računajući decu, đake i zaposlene zajedno, za jedan je više od 10.000. Međutim, u obzir smo uzeli, kao što je prof. Tiodorović rekao da bi valjalo imati u vidu, da od broja zaraženih ima „osam puta više prosvetnih radnika u samoizolaciji, što ne znači da su bolesni”, ali znači da ne mogu da dolaze na posao u školu. Otuda se ispostavlja da više od trećine prosvetnih radnika privremeno ne može da radi u kolektivu iz epidemiološki opravdanih razloga. Po mišljenju prof. Tiodorovića, zaposlenima u prosveti koji su zbog hroničnih oboljenja u većem riziku treba dati šansu da rade od kuće. Zbirni podaci o tome za koliko je prosvetnih poslenika na osnovu odluke izabranog lekara omogućeno da rade od kuće, javnosti do sada nisu predočeni, mada i te brojke utiču na organizaciju rada.

– U ovom trenutku imamo 133 kovid pozitivna učitelja i još 137 učitelja u izolaciji. Od 30.565 učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, 147 je pozitivno i oko 1.400 u izolaciji. Brojke se svakodnevno povećavaju. Po kom osnovu je od ostatka sistema izdvojen prvi ciklus osnovnog obrazovanja, kao jedini koji nije prešao na onlajn režim rada? Neprimeren je razlog da neko decu mora da čuva. Škola je mesto obrazovanja i vaspitanja. Ako hoćete da neko čuva decu, potrebno je da angažujete dadilje koje bi se time bavile – stav je Zvonimira Jovića, potpredsednika Unije sindikata prosvetnih radnika, koja danima uporno traži da i mlađi osnovci pređu na učenje na daljinu.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img