Fotografije koje šire svest o retkim genetskim poremećajima kod dece

Umesto da izbegavaju ovakve porodice, trebalo bi da pitaju "Kako mogu da pomognem?" ili "Možete li mi reći više o oboljenju vašeg deteta?"

Fotograf Karen Haberberg dve godine je posvetila podizanju svesti o deci sa retkim genetskim poremećajima tako što je radila na knjizi fotografija posvećenoj ovoj temi. Retki genetski poremećaji uticali su i na njen život, budući da su njeni roditelji izgubili dete zbog  Tej-Saksove bolesti. Nedavno je i sinu njene najbolje prijateljice dijagnostikovan Angelmanov sindrom, koji karakterišu zaostajanje u razvoju i povremeni napadi.

„Borba moje prijateljice navela me je da shvatim koliko malo pažnje dobijaju porodice dece sa retkim genetskim poremećajima, i koliko je to zapravo učestalo,“ kaže Haberberg.

- Advertisement -

Rezultat njenog rada, knjiga „Običan dan: Deca sa retkim genetskim stanjima“ predstavlja decu sa retkim poremećajima poput Movat-Vilsonovog sindroma (koji odlikuju karakteristične crte lica i intelektualna zaostalost) i Marfanovog sindroma (poremećaja koji utiče na vezivno tkivo). Haberberg svoju pažnju nije usmerila samo na decu, već i na njihove porodice, pokušavši da čitaocu približi njihovu svakodnevicu.

Ijan je dečak koji voli da se zabavlja a ima megalencefaliju kapilara (MCAP) i polimikrogiriju (PMG), stanja koja obuhvataju kožu, vezivno tkivo i mozak i izazivaju nesrazmerni rast glave i kapilarna izobličenja na koži.

„Svaka porodica je jedinstvena i posebna na razne načine,“ kazala je za Hafington Post. „Osećam se privilegovanom što sam imala priliku da uđem u njihove domove, upoznam svako dete i saznam o njihovim specifičnim bitkama i trijumfima. Kakakv poklon! Naučila sam šta strpljivost, izdržljivost i osvešćenost zaista znače.“

Haberberg se nada da će njena knjiga povezivati porodice dece sa retkim genetskim poremećajima, i time im omogućiti da jedni drugima pruže podršku. Mnogi roditelji se osećaju kao izgnanici zbog stanja svoje dece. Često su izolovani i usamljeni; ne pozivaju ih na rođendane iz straha da će njihova deca da se neprikladno ponašaju. „Većina porodica sa kojima sam razgovarala iskusila je izdvojenost, nepristojno zurenje i osudu na javnim mestima, u bioskopu, restoranu, crkvi…“

Kesi ima Marfanom sindrom koji je mogao da bude fatalan da nije otkriven na vreme.
Điani je otrkiven  Di-Džordžov sindrom (sindrom delecije hromozoma 22q11.2) dok je bila u materici. Iako je imala 26 operacija, i dalje je član grupe navijačica u svom gradu.

Haberberg takođe želi da čitaoci nauče kako da budu inkluzivni: „Mnogi žele da pomognu, ali ne znaju kako. Umesto da izbegavaju ovakve porodice, trebalo bi da pitaju „Kako mogu da pomognem?“ ili „Možete li mi reći više o oboljenju vašeg deteta?“

Džonatan ima Movat-Vilsonov sindrom. Iako može da jede mekanu hranu, generalno ne voli da jede i ne može sam da se hrani.
Deca sa retkim stanjima često zahtevaju pomoć braće i sestara. Petogodišnje Alehandre drži svog malog brata Muhamoeda. Muhamed i njegova sestra Mirjam su prva afroamerička deca kojoj je dijagnostikovan NGLY1 nedostatak, a postoji 30 do sada registrovane dece sa ovim poremećajem u svetu.
Džejmsi često spava u hiperbaričnoj komori kako bi bolje disao, i njegov tata mu se uvek pridruži. Ima dijagnozu Dušenove mišićne distrofije.
Darus ima Felan-Mekdermidov sindrom. Oseća se udobnije u malim prostorima.

 

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Kako da prestanete sve da kontrolišete

Podignite pogled sa planera, kalendara, sata, mobilnog telefona i ostalih stvari koje vam kroje život i način razmišljanja, pa pogledajte ljude oko sebe, pokušajte da zamislite kuda idu, kako žive, kako se osećaju.

Revolucija u porodilištu: Izum automehaničara koji olakšava porođaj stigao u bolnice širom Evrope

Inspirisan trikom za vađenje pampura iz vinske boce, argentinski automehaničar Horhe Odon stvorio je uređaj koji se smatra prvom velikom inovacijom u asistiranom porođaju još od pedesetih godina. Njegov izum sada se koristi u evropskim bolnicama, nudeći nežniju alternativu forcepsu i vakuumu.

Dojave o bombama u školama u Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu…: Deo škola pregledan, dojave bile lažne

Više škola u Novom Sadu i Južnobačkom okrugu, kao i u Subotici, Zrenjaninu i drugim gradovima, danas je dobilo elektronsku poruku sa dojavom o postavljenoj bombi, saznaje Dnevnik.

Svetski dan bicikla – dva točka koja menjaju svet

Svake godine 3. juna obeležava se Svetski dan bicikla, dan posvećen jednom od najjednostavnijih, najzdravijih i najkorisnijih prevoznih sredstava koje je čovek ikada napravio.

Bezbednost dece na biciklu – šta kaže Zakon o saobraćaju?

U anketi na koju su odgovarali pratioci našeg Instagram profila došli smo do zaključka da većina dece kod nas ne nosi kacigu dok vozi bicikl

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img