Upozoravajuće otkriće: Manje od devet sati sna ostavilo ozbiljne posledice na mozak i kognitivni razvoj dece

Deca koja spavaju manje od devet sati svake noći imaju značajno izmenjene regione mozga povezane sa pamćenjem i inteligencijom u odnosu na decu koja imaju devet i više sati sna. Manje sna kod dece povećava rizik od depresije, anksioznosti i impulsivnog ponašanja.

Osnovci koja spavaju manje od devet sati svake noći imaju značajno manje razvijene regione mozga povezane sa pamćenjem i inteligencijom u odnosu na decu koja spavaju preporučenih 9 do 12 sati, pokazuje nova studija koju su sproveli naučnici sa Medicinske škole Univerziteta Merilend (UMSOM), a koja je pre nekoliko dana objavljena u časopisu Lancet Child & Adolescent Health.

Ove razlike u moždanim regijama povezane su sa problemima mentalnog zdravlja – depresijom, anksioznošću i impulisivnim ponašanjem. Nedovoljno sna takođe se povezuje sa lošijim pamćenjem, rešavanjem problema i donošenjem odluka.

- Advertisement -

Ovo je prva studija koja je ispitivala dugoročne posledice nedostatka sna na neurokognitivni razvoj dece u predtinejdžerskom uzrastu, i obuhvatila je podatke o 8300 dece uzrasta 9 i 10 godina.

„Otkrili smo da su deca koja spavaju nedovoljno, tačnije manje od devet sati svake noći, imala manje sive mase ili manji volumen određenih delova mozga odgovornih za pažnju, pamćenje i kontrolu impulsa, u odnosu na decu sa zdravim navikama spavanja,“ kaže jedan od autora studije, dr Ze Vong, profesor dijagnostičke radiologije i nuklearne medicine na UMSOM.

„Ove razlike nastavile su da postoje i dve godine kasnije, što je zabrinjavajuće otkriće koje nam govori da nedostatak sna ostavlja trajne posledice.

„Dečiji san može da trpi zbog pretpanog rasporeda domaćim zadacima i vanškolskim aktivnostima. Sada znamo koliko ozbiljne posledice to može imati na dečiji razvoj,“ upozoravaju naučnici.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img