spot_img
spot_img

„Mnogo se igramo prirodom, posledice se već vide, a biće još gore“ Pedijatar o poražavajućem zdravstvenom stanju predškolske dece

Kriva kičma, slab vid, ravni tabani, loš govor - samo su neki od brojnih zdravstvenih problema otkrivenih na sistematskim pregledima kod budućih prvaka.

Kriva kičma, slab vid, ravni tabani, loš govor – samo su neki od brojnih zdravstvenih problema otkrivenih na sistematskim pregledima kod budućih prvaka.

Koji su uzroci ovako poražavajuće statistike proveravala je novinarka Kurir TV Ivana Jovanović u razgovoru s pedijatrom Sašom Milićevićem koga je prvo pitala da li se slaže da je glavni razlog ove statistike to što se roditelji veoma malo bave svojom decom.

- Advertisement -

– To nekada zna da bude komplikovano, to je danak savremenom načinu života. S većim standardom, manje se i krećemo. A gojaznost se najlakše dijagnostikuje, a jako teško leči, međutim, roditelji to ne žele da prihvate. Nismo stvoreni da budemo sedeći tipovi, deca moraju da se kreću i da pravilno jedu. Roditelji nemaju vremena ni živaca da spremaju deci jelo već im daju užinu. Danas je jako teško isterati decu napolje, pošto stalno sede za računarom – objašnjava dr MIlićević.

Posavetovao je i šta bi svaki roditelj trebalo da uradi da pomogne detetu u pravilnom razvoju.

– Decu treba upisivati na sport, pre svega plivanje i atletiku. Ali roditelji žele da usmere na neki poseban sport da bi pravili nove đokoviće ili jokiće. Sport će pomoći kod skolioze od koje potiču mnoga druga oboljenja. Ako se razviju mišići pored kičme, i ona će stajati pravo – ističe dr Milićević.

Uporedio je i boravak u prirodi sa treniranjem sporta i koliko šta pomaže detetu.

– Jedno ne isključuje drugo. Mora da se nađe vremena za decu. Fizičkom aktivnošću troši se i višak šećera, razvijaju se pluća i smanjuje rizik od astme i alergena. Deca nemaju gde da puste svoj vid ako su stalno za računarom. Treba što više da budemo u prirodi. Mi se mnogo igramo s prirodom, a to već ostavlja posledice, za koje se bojim da će ih u budućnosti biti još više.

Izvor: Kurir.rs

spot_img
spot_img

Najnovije

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Dan ranog detinjstva 2026 vraća deci igru, prirodu i vreme za odrastanje

Besplatan celodnevni program za decu i roditelje 30. avgusta u Muzeju afričke umetnosti

Danski učenici će morati usmeno da brane radove da ne bi varali pomoću veštačke inteligencije

Danska vlada će, između ostalog, uvesti niz novih mera, uključujući nadzor računara, za učenike uzrasta od 16 do 19 godina.

Svetski dan mačaka: Mačkoljupci svih zemalja – ujedinite se!

Povodom Svetskog dana mačaka otkrivamo zanimljive činjenice o ovim tajanstvenim ljubimcima – od njihove istorije i uloge kroz vekove, do najomiljenijih rasa i razloga zbog kojih ih volimo.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img