„Mnogo se igramo prirodom, posledice se već vide, a biće još gore“ Pedijatar o poražavajućem zdravstvenom stanju predškolske dece

Kriva kičma, slab vid, ravni tabani, loš govor - samo su neki od brojnih zdravstvenih problema otkrivenih na sistematskim pregledima kod budućih prvaka.

Kriva kičma, slab vid, ravni tabani, loš govor – samo su neki od brojnih zdravstvenih problema otkrivenih na sistematskim pregledima kod budućih prvaka.

Koji su uzroci ovako poražavajuće statistike proveravala je novinarka Kurir TV Ivana Jovanović u razgovoru s pedijatrom Sašom Milićevićem koga je prvo pitala da li se slaže da je glavni razlog ove statistike to što se roditelji veoma malo bave svojom decom.

- Advertisement -

– To nekada zna da bude komplikovano, to je danak savremenom načinu života. S većim standardom, manje se i krećemo. A gojaznost se najlakše dijagnostikuje, a jako teško leči, međutim, roditelji to ne žele da prihvate. Nismo stvoreni da budemo sedeći tipovi, deca moraju da se kreću i da pravilno jedu. Roditelji nemaju vremena ni živaca da spremaju deci jelo već im daju užinu. Danas je jako teško isterati decu napolje, pošto stalno sede za računarom – objašnjava dr MIlićević.

Posavetovao je i šta bi svaki roditelj trebalo da uradi da pomogne detetu u pravilnom razvoju.

– Decu treba upisivati na sport, pre svega plivanje i atletiku. Ali roditelji žele da usmere na neki poseban sport da bi pravili nove đokoviće ili jokiće. Sport će pomoći kod skolioze od koje potiču mnoga druga oboljenja. Ako se razviju mišići pored kičme, i ona će stajati pravo – ističe dr Milićević.

Uporedio je i boravak u prirodi sa treniranjem sporta i koliko šta pomaže detetu.

– Jedno ne isključuje drugo. Mora da se nađe vremena za decu. Fizičkom aktivnošću troši se i višak šećera, razvijaju se pluća i smanjuje rizik od astme i alergena. Deca nemaju gde da puste svoj vid ako su stalno za računarom. Treba što više da budemo u prirodi. Mi se mnogo igramo s prirodom, a to već ostavlja posledice, za koje se bojim da će ih u budućnosti biti još više.

Izvor: Kurir.rs

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img