“Kada pada kiša dok smo na moru”, primetio je Kumar, “ljudi će reći, pa, znate, mi smo ostali u sobi, i igrali društvene igre, a to je lepo porodično iskustvo, ili tako nešto.” To je mnogo teže da se uradi sa materijalnom kupovinom, jer nema zamišljanja ako ste promašili boju kauča – on je tu pred vama.
Piše: Džejms Hamblin
Četrdeset sedam procenata ukupnog vremena, prosečni um luta – čak oko trećinu vremena dok osoba čita, razgovara sa drugim ljudima ili vodi računa o deci. A to lutanje, prema psihologu Metju Kilingvortu, nije dobro za bitisanje. Um treba da bude usredsređen na ono što radi. Tokom svog istraživanja na Harvardu, Kilingsvort je izneo i naučne dokaze za svoje tvrdnje. U zajedničkom radu sa Danijelom Gilbertom, objavljenom u časopisu “Sajens”, Kilingvort je napisao: “lutajući um je nesrećan um.”
Za Killingsvorta, sreća je u sadašnjem trenutku. Ništa materijalno nije suštinski vredno, sem možda obećanja sreće koje u sebi nosi. Naravno, zadovoljstvo u posedovanju materijalnih stvari ne mora da dođe u trenutku kada su stečene. Može doći kasnije, kao radost zbog ispunjenja očekivanog, ili kao ispunjenje nostalgične čežnje. Ipak, međutim, mogućnost ljudskog mozga da naširoko razmišlja o događajima iz prošlosti ili budućnosti, košta nas naše sreće. Umovi imaju tendenciju da lutaju po mračnim, ne čarobnim mestima. Osim ako taj um ima nešto uzbudljivo da iščekuje, ili nešto lepo čega će se sećati.
Tokom protekle decenije, obilje psiholoških istraživanja je pokazalo da iskustva donose ljudima više sreće nego posedovanje stvari. Idejom, da kupovina iskustava više zadovoljava od materijalnih nabavki, dugo se bavi profesor psihologije Thomasa Gilovič. Od 2003, on je pokušavao da shvati i otkrije tačno kako i zašto su iskustva mnogo bolja od materijalne kupovine. U časopisu “Psajholodžikal Sajens”, Gilovič i Kilingsvort, zajedno sa doktorantom sa Kornela Amitom Kumarom, prošlog meseca su objasnili da novac potrošen na iskustva obezbeđuje trajniju sreću. Posebno ih je zanimalo da li se korist od trošenja novca na iskustvo akumulira pre učinjene kupovine ili posle nje. I da, odgovor je bio očekivan – korist je bila prisutna i pre i posle.
Sve u svemu, kada već ne možemo da živimo u jednom trenutku (sadašnjost je nekad teška ili monotona), najbolje je, kažu, da živimo u iščekivanju nekog iskustva. Iskustvene kupovine kao što su putovanja, koncerti, filmovi, odlazak u pozorište i slične stvari, imaju tu osobinu da, za razliku od materijalne kupovine, njihova blagodet odmah, još pre nego što je kupovina počela, krene da se ogleda na čoveku i raduje ga.
“Iskustvene kupovine kao što su putovanja, koncerti, filmovi, odlazak u pozorište i slične stvari, imaju tu osobinu da, za razliku od materijalne kupovine, njihova blagodet odmah, još pre nego što je kupovina počela, krene da se ogleda na čoveku i raduje ga.”
Čekanje na kupljeno iskustvo, koje tek treba da se dogodi, očigledno izaziva veću sreću i uzbuđenje nego čekanje i sama kupovina materijalnog dobra. Nasuprot tome, čekanje da nešto posedujemo više je opterećeno sa nestrpljenjem nego iščekivanjem. “Zamislite iščekivanje ukusnog obroka u lepom restoranu ili godišnjeg odmora i putovanja”, rekao je Kumar, “i kako se ono značajno razlikuje od osećaja sreće zbog naručivanja Ajfona, kada nam je i rok isporuke od dva dana previše dug.”
Gilovič je u prethodnom radu je pokazao da iskustva lakše usrećuju ljude, jer je teže uporediti ih sa iskustvima drugih. Na primer, Gilbert je zabeležio u svojim istraživanjima, mnogi ljudi nisu sigurni da li bi radije imali visoku platu koja je niža nego njihovim poznanicima, ili manju platu koja je veća nego njihovim poznanicima. Dok je sa iskustvenim stvarima, kao što je godišnji odmor, stvar lakša. Između dve nedelje odmora, kada bi njihove kolege dobile jednu, ili četiri nedelje kada kolege imaju osam, ljudi biraju četiri nedelje bez oklevanja.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ŽIVOTARIJE
Koja je sve ovo naučila, zabetonirala je poziciju “žena NJEGOVOG života”
Kako se postiže taj prestižni status "žena njegovog života"? Da li postoje veštine koje pod velom tajne drže samo one žene koje su to već postigle u životu? "Istinu" otkriva...
Hoćemo li se buditi u panici najstrašnijih slutnji, čekati da telefon zazvoni misleći da je sve propalo?
Hoćemo li prepoznati da kao roditelj rastemo? Znamo li kako izgleda roditeljstvo - pre nego što ga doživimo? Može li se opisati rečima taj osećaj? Biljana Vasić, profesor srpskog jezika...
Praznici su povod za šalu i smeh u teoriji, ali…
...u realnosti, praznici su povod da jedni druge hvatamo za guše (figurativno, molim vas), svađamo se oko najrazličitijih tema, otvaramo stare rane i pingpongujemo osećanja ogorčenosti i krivice. Prilikom jednog...
Da mogu ponovo živeti, da dobijem drugu priliku – pravila bih više greški
„Da mogu ponovo živeti, pravila bih više greški. Više ne bih pokušavala biti savršena, bila bih opuštenija, popustljivija. Bila bih mnogo hrabrija nego ikada ranije na svom putovanju. Zapravo, jako...
Nema komentara.