Najbolje uspomene vašeg deteta neće biti od skupih i popularnih igračaka koje ste im kupili, već od vremena koje ste proveli zajedno uživajući u društvu jedno drugog.
Foto: Freepik
“Zamolio sam svoju decu da mi kažu – šta su im najsrećniji trenuci kojih se sećaju? Koja su im najlepša sećanja? Među njihovim odgovorima bili su porodični izleti u luna-parkovima, odlazak u akva-parkove, društvene igre sa porodicom, prvi odlazak na more. Nisu spomenuli ni jednu jedinu igračku, baš kao što sam i očekivao, jer sam želeo da dokažem svom osmogodišnjem sinu da su nam najveća radost iskustva, a ne stvari.”
Dr Tomas Gilovič, profesor psihologije na Univerzitetu Cornell, proučava pitanje novca i sreće više od dvadeset godina. On kaže: „Jedan od neprijatelja sreće je prilagođavanje. Kupujemo stvari da bi nas usrećile i uspeli smo. Ali samo nakratko. Nove stvari su nam u početku uzbudljive, ali onda im se prilagođavamo.“
„To apsolutno mogu da vidim na primeru svoje dece. Čak i nakon što nedeljama žele i traže novu igračku i konačno je dobiju, brzo im dosadi i traže sledeću igračku koju žele da kupe. To je beskrajni ciklus dosade koji ste verovatno primetili videli kod svoje dece. Koliko igračaka koje su im bile preko potrebne ste prodali ili poklonili jer se ispostavilo da im uopšte nisu bile interesantne?
Ono što zajedno doživljavamo povezuje nas. Ta iskustva grade naše porodične veze i postaju dragocena sećanja daleko više od bilo koje igračke.
Studije pokazuju da se deca koja imaju manje igračaka zapravo igraju više nego deca koja ih imaju puno. Ovo zato što ograničavanje količine igračaka omogućava dubinu igre, ali i podstiče kreativnost jer vaše dete pronalazi nove načine da se igra sa onim što ima. Pored toga, uz manje igračaka i manje prevrtanja, verovatno ćete videti i manje nereda i svađa.
Čak i uz sve te dokaze koji govore u prilog stvaranja iskustava sa decom, nasuprot gomilanju igračaka, možda će vam biti teško da se oslobodite svih stvari na koje ste trošili svoj teško zarađeni novac. Razmotrite rotaciju igračaka kao rešenje. Izvadite nekoliko igračaka, a ostatak stavite u kante i odložite. A onda ih periodično menjajte.
Na kraju, najbolje uspomene vašeg deteta neće biti od skupih i popularnih igračaka koje ste im kupili, već od vremena koje ste proveli zajedno uživajući u društvu jedno drugog. Prava sreća dolazi ne dobijanjem onoga što želimo, već od toga da volimo ono što imamo i da budemo bliski sa onima koje volimo. Gilovič kaže: „Konzumiramo iskustva sa drugim ljudima i nakon što ih nema, oni su deo priča koje pričamo jedni drugima.“ Ako želite da budete sutra u pričama svoje dece, podelite iskustva sa njima danas.
Izvor: Zelena učionica
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
VERBATORIA NOVI SAD – mesto gde upoznajemo sebe, otkrivamo urođene talente i postajemo krojači svoje sreće!
Svaka donešena odluka je deo životnog iskustva. Lepog ili manje lepog, ali svakako korisnog. Ono što više izaziva nelagodu jeste neizvesnost pre nego što saznaš da li je odabir bio...
Nema komentara.