„Aplikacija-generacija“: Kako su nam deca postala bespomoćna

Oni su prva generacija koja svoj identitet ne definiše ni preko politike, ni preko ekonomije, već preko tehnologije. Površni su, narcistični i zavisni od aplikacija. Bez njih, više nisu u stanju da stignu na odrediše ili ostanu u kontaktu sa prijateljima. Zato su ih prozvali – „aplikacija generacija“   Upravo tako se zove knjiga koju […]

Oni su prva generacija koja svoj identitet ne definiše ni preko politike, ni preko ekonomije, već preko tehnologije. Površni su, narcistični i zavisni od aplikacija. Bez njih, više nisu u stanju da stignu na odrediše ili ostanu u kontaktu sa prijateljima. Zato su ih prozvali – „aplikacija generacija“

 

Aplikacija generacijaUpravo tako se zove knjiga koju su nedavno objavili američki razvojni psiholozi Haurad Gardner i Keti Dejvis, i u kojoj pokušavaju da opišu generaciju koja odrasta u Web 2.0 okruženju i koja veruje da se svi problemi u životu rešavaju uz pomoć aplikacija.

- Advertisement -

Za razliku od prethodnih, ova generacija voli da igra na sigurno, kažu oni. Umesto da sami istražuju i isprobavaju, oni radije žele da sve bude unapred provereno i bez mogućnosti neuspeha. Za početak, bilo u digitalnom svetu ili van njega, uvek traže „aplikaciju“ koja će im pomoći da postignu ono što žele. Ako aplikacija za konkretan problem ne postoji, onda se taj problem odbacuje kao nevažan.

Posebno zabrinjava to što su mladi postali „glumci“ u svojim životima, koji sve što rade oflajn, rade sa svešću da će to biti prikazano onlajn, na društvenim mrežama. Potpuno okrenuti spoljašnosti i načinu na koji se prikazuju pred drugima, nove generacije slabo su sklone sopstvenom preispitivanju i osluškivanju unutrašnjeg ja. Kada stignu u zrelije godine, to ih čini nesposobnim da preuzimaju rizike, smatraju psiholozi.

Uprkos boljoj povezanosti, mladi su sve otuđeniji jer su odnosi sve površniji, upozoravaju Gardner i Dejvis. Njihov način razmišljanja je: zašto da se vidimo i čujemo, kad možemo da pošaljemo poruku? Zašto bismo razumišljali, kad rešenje možemo da nažemo na internetu? Zašto bismo stvarali, kad možemo da modifikujemo? Zašto bismo se zbog nečeg loše osećali, kad ima toliko načina da sebi odvratimo pažnju?

Takođe, Gardner i Dejvis su istraživali kreativnost kod srednjoškolaca u periodu od poslednjih dvadeset godina i zaključili da su maštovitost, originalnost i složenost isčezli iz književnih radova mladih, ali su se povećali u domenu vizuelnih umetnosti, što objašnjavaju ogromnom izloženošću vizuelnim medijima.

 

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img