Bosonogost (i za male i za velike) kod nas još uvek nije došlo u modu i i dalje je za neke roditelji važnije da se vidi da dete ima brendirane cipelice.
Kako da se penje, trči, ide samo?
Da li dozvoliti kretanje uz i niz stepenice, na uzbrdicama i nizbrdicama ?
Šta ako padne?
Na koje sprave i visine je uredu da se dete penje?
Neretko nas sopstveni strah navede da razmišljamo po principu bolje da držim dete ili ga sklonim odatle nego da rizikujem da padne, zanemarujući da time detetu uskraćujemo uslove za pravilan razvoj. Ovladavanje novim prostorima i preprekama ne samo da doprinosi motoričkom i uopšte kognitivnom razvoju, već je dete u prilici da nauči šta je strmina, šta su merdevine, šta može, a šta ne i kako se prema tim podlogama odnositi. Drugim rečima, dete izgrađuje samostalnost, uči se da proceni situacije i svoje mogućnosti, da se oslanja na sopstvene kapacitete i izgrađuje samopouzdanje, a to iskustvo može steći samo ako je u prilici i da padne. Budite prisutni iza deteta da ga prihvatite kako bi se izbegle ozbiljnije povreda, ali mu dozvolite da isprobava kretanje po različitim terenima, samo i svojim tempom. Takođe, držite se principa da je dete bezbedno samo na onim rekvizitima u parku do kojih može samo da se popne. Ne penjite ga na veće visine i sprave do kojih se ne može samo popeti kako bi se izbegle povrede.
Bosonogo dete? Ali pod je prljav! I šta ako se prehladi? Šta ako nagazi na nešto, ubode se?
Bosonogost (i za male i za velike) kod nas još uvek nije došlo u modu i i dalje je za neke roditelji važnije da se vidi da dete ima brendirane cipelice. Pa ipak i u Srbiji se sve češće potencira da je za prohodavanje najbolje boso stopalo, bez uvršćivanja zgloba i anatomskog uloška jer se stopalo na taj način najbolje formira. Da ne pominjem sve te neuralne veze koje se tokom tog bosonog senzo-motornog iskustva izgrađuju! Smatra se čak da podržavajući dete da ide što više boso otvaramo vrata najjednostavnijem, najjeftinijem i istovremeno najdirektnijem načinu očuvanja zdravlja. Dakle neće dobiti kijavicu, upalu pluća ili bešike. Proverite da li na podlozi ima stakla ili drugih oštrih predmeta. Proverite koliko je hladna ili topla podloga i proveravajte povremeno koliko su detetu tople noge tokom igre. Imajte poverenja u dete da će, ukoliko je previše hladno ili vruće, ono pokazati znake da mu igra bosih nožica više ne prija. Ukoliko ste na travi, a brine vas da bi moglo biti krpelja, zaštitite dete sredstvom protiv insekata. I prepustite se igri
Na kraju, dok iz prikrajka posmatrate vaše hrabre i spretne mališanke i mališane kako uživaju u radosti igre, možda vas spopadne suluda misao da im se pridružite. Da zaboravite na uobičajene konvencije i da se izujete, sednete na zemlju ili izađete na kišu i dozvolite kapljicama da zaplešu po vašoj koži.
Sjaj u očima moje devojčice, mene je naveo da malo po malo napuštam sopstvene uobičajene okvire i usudim se da proverim da li će i meni, ovako odrasloj, iste stvari pričiniti takvu radost.
Hodati bosih stopala, sedeti na zemlji, valjati se po travi, sada su postali moji omiljeni dnevni rituali kada se posle radnog dana ona i ja nađemo napolju.
I dok osećam travu pod svojim stopalima, upijam mirise koji nas okružuju, slušam ptice i cvrčke, objašnjavam beskrajno nebo i oblake il veeeeliko drvo kraj nas, primećujem kako se spokojstvo širi, kako se svet zaustavlja dozvoljavajući mi da ga dotaknem.
I osećam kako se vraćam u jedan bezbrižan svet, osećam kako se vraćam sebi.
Predlažem da i sami pokušate
Izvor: Logopedi Avramović
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
Nema komentara.