Budući srednjoškolci menjaju trend – stručne škole izlaze iz senke gimnazija

Najveća dilema osmaka i njihovih roditelja ovih dana je lista opredeljenja.

Interesovanje đaka na konkursu za deficitarna zanimanja još veće je nego prošle godine, ocenjuje direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje i Nacionalnog okvira kvalifikacija Gabrijela Grujić. Dušan Komlenac, pomoćnik direktora Ugostiteljsko-tehničke škole u Beogradu, istakao je da je veliko interesovanje za tu školu, koju će ove godine upisati 14 odeljenja, što do sada nije bio slučaj.

Najveća dilema osmaka i njihovih roditelja ovih dana je lista opredeljenja. Veliko interesovanje je i dalje za gimnazije, ali je i sve veća potražnja za kvalitetnim stručnim školama, naročito onima koji nude dualno obrazovanje i koje su najkraći put do posla.

- Advertisement -

Već godinama stručne škole u Srbiji bile su nepravedno u senci gimnazija, ali trend se menja.


Poslednji rok za predaju LISTE ŽELJA – đaci se upisuju samo na profile za koje ispunjavaju propisane zdravstvene uslove


Direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje i Nacionalnog okvira kvalifikacija Gabrijela Grujić rekla je u Jutarnjem programu da veliki broj osmaka i njihovih roditelja prepoznaje dobru perspektivu dualnog obrazovanja.

„Čak 70 odsto mladih ljudi iz dualnog obrazovanja za period od najkraće dva i po meseca pronalazi posao. Šta ćete bolje od toga kada mladi ljudi one kompetencije koje steknu za vreme formalnog obrazovanja primene odmah“, objasnila je Grujićeva.

Istakla je da dualno obrazovanje predstavlja zlatni presek između teorijske nastave, koja mora da se održava u školi, i provere znanja u kompanijama gde mladi ljudi prestaju da uče za ocene već dobijaju realni radni zadatak.

„Već godinama su se nekako izdvojili neki profili kao što su operateri mašinske obrade rezanja, bravar za varivo, tehničar za kompjuter, sakupljenje i CNC mašine, elektrotehnička i informatička tehnologija, industrijski mehaničar, kuvar“, navela je Grujićeva.


Prosečan uspeh osmaka iz srpskog, matematike i biologije bolji nego prošle godine


Poručila je roditeljima da podrže decu kada prepoznaju određene programe kao željeno zanimanje.

- Advertisement -

„Dualno obrazovanje u Srbiji je dodatna vrednost za garantovan kvalitet i to se vidi prema mladim ljudima, prema njihovom zadovoljstvu“, rekla je direktorka Kancelarije.

Dušan Komlenac, pomoćnik direktora Ugostiteljsko-tehničke škole u Beogradu, istakao je da je veliko interesovanje za tu školu, koju će ove godine upisati 14 odeljenja, što do sada nije bio slučaj.

„Kod nas ima šest smerova, odnosno šest obrazovnih profila je u ponudi učenicima. Hotelijersko-restoraterski tehničar, to je novi profil koji je reformisan pre nekoliko godina u skladu sa potrebama privrede. Zatim turistički tehničar, kulinarski tehničar, znači ova tri profila su četvrti stepen i treći stepen kuvar, konobar i poslastičar“, objasnio je Komlenac.

Grujićeva kaže da je prošle godine bilo veliko interesovanje na konkursu za deficitarna zanimanja, a da se ove godine očekuje još veće.

„Prošle godine 28, sad čak 33 konkursa. Aktuelna su i trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja. Prošle godine 1.400 učenika, ove godine potencijal 2.250 mesta. Na 3.315 učenika, koliko može da se upiše u dualno obrazovanje na osnovu prirode, verujem da će većina biti u deficitnim zanimanjima, jer dobijaju 5.000 dinara preko zagarantovane sume koje dobijaju iz kompanija“, zaključila je Grujićeva.

Izvor: RTS.rs

spot_img

Najnovije

Međunarodni dan broja π (Pi) – 14. mart

Bez ovog broja bilo bi mnogo teže izračunati dimenzije planeta, projektovati mostove ili razvijati savremene tehnologije.

Da li imate osećaj da dan traje kraće?

Usled opšteg ubrzanja životnog tempa, javila se otežanost realizovanja svih obaveza u toku 24 sata, a to stvara utisak o značajnom ubrzanju protoka vremena. Istovremeno, savremene digitalne aplikacije za komunikaciju zamenile su živu reč što vodi ka površnosti, pa i socijalnoj otuđenosti. Piše: Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

U kakvoj su vezi broj dece koju imate, i dužina života

Rađanje većeg broja dece ili, s druge strane, ostanak bez potomaka u vezi se kraćim životnim vekom i bržim biološkim starenjem, pokazali su rezultati nedavne studije koju je sproveo tim istraživača sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.

Šta dete uči o životu kroz odnos sa majkom

Odnos majke i deteta ima snažan uticaj na to kakvi će ljudi ta deca postati.

Digitalni autizam: tiha posledica detinjstva pred ekranom

Ova pojava nije klinička dijagnoza, već opis realnih ponašanja koja pedijatri i logopedi sve češće primećuju kod dece koja su uzrasta između prve i četvrte godine.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img