Često su upravo svakodnevne, naizgled male stvari, ono što dete pamti i što kasnije oblikuje njegovo samopouzdanje, osećaj sopstvene vrednosti i način na koji gradi odnose sa drugima.
Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.
Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.
Roditelji često traže „magični broj”. Da li je to osam? Deset? Dvanaest? Zanimljivo je da u mnogim zemljama zakon ne određuje minimalni uzrast deteta za ostajanje kod kuće bez nadzora.
Najugroženiji su tinejdžeri, njih razvodi najviše pogađaju, jer su u osetljivom razvojnom dobu i vrlo im je teško objasniti zbog čega se porodica raspada.
Iako sigurno ne želite da vaše dete bude razmaženo, sigurno radite neke stvari koje vode upravo u tom pravcu. Međutim, važno je ne preterati kako vam cela situacija ne bi izbegla kontroli.
Bio sam deo generacije koja je ogroman deo vremena provodila igrajući se napolju ali i čitala. Krenulo je to sa stripovima, Zagor, Blek stena, Komandant Mark a sa istom strašću smo gutali i knjige iz edicije ’’Plava ptica’’.
Oko 42 odsto Španjkinja navelo je da ima ozbiljan problem sa anksioznošću, sa depresijom, a oko 20 odsto njih istaklo je da pati od sindroma "sagorevanja na poslu".
Ne skači, ne pentraj se, ne jurcaj, zavrteće ti se u glavi…” – odrasli kao da ovakvim opomenama nabrajaju upravo one aktivnosti koje najviše stimulišu mentalni razvoj dece.