Dojenje je posebno u žiži interesovanja roditelja kao i vrlo čest uzrok osećanja krivice i griže savesti kod majki koje su neuspešne na ovom polju.
Foto: Pixabay
Emili Oster je profesor ekonomije na Univerzitetu Braun i autorka dve knjige o roditeljstvu, u kojima svoje znanje ekonomiste koji dobro barata podacima i brojevima primenjuje na različite aktuelne roditeljske teme. Sa ciljem da roditeljima pruži informacije koje će im olakšati roditeljstvo, pomoći da se oslobode zabluda i fokusiraju na ono što je važno.
U svojoj novoj knjizi “Cribsheet: A Data-Driven Guide to Better, More Relaxed Parenting, From Birth to Preschool”, Oster se osvrće i na pitanje dojenja, koje je posebno u žiži interesovanja roditelja kao i vrlo čest uzrok osećanja krivice i griže savesti kod majki koje su neuspešne na ovom polju.
Mnogim ženama dojenje ide vrlo teško, ali ono što stalno slušaju od prijatelja, porodice i stručnjaka je da su dojene bebe pametnije, da manje pate od dijareje i astme, ređe dobijaju upalu uva i nose manji rizik od gojaznosti i dijabetesa, dok su njihove mame mršavije i čak navodno imaju i bolji društveni život, primećuje Oster.
Mnoge od ovih prednosti dojenja, počivaju, međutim, na vrlo mršavim dokazima. Čak i kada su dobrobiti dojenja pouzdano dokazane, one su vrlo male. Većina studija u kojima se porede dojene i nedojene bebe sprovode se na deci veoma različitih majki. Majke koje doje su obrazovanije i bogatije pa je veoma teško razlučiti uticaj dojenja od uticaja sredine i gena.
Neki od najboljih podataka o dojenju potiču iz ogromne ranomizovane studije koja je sprovedena u Belorusiji tokom devedesetih. U ispitivanom uzorku, među dojenim bebama 9% je imalo bar jednu epizodu dijareje, dok je taj procenat među bebama koje nisu dojene bio 13%. Kada je ekcem u pitanju, u dojenoj grupi imalo ga je 3% a u nedojenoj – 6%. Ova studija nije pronašla nikakve veze između respitatornih i ušnih infekcija i dojenja.
Studija sprovedena u Danskoj koja je obuhvatila 70.000 majki i dece, objavljena 2016, utvrdila je da deca dojena najmanje šest meseci imaju za 5-7% manji rizik od upale uva. Međutim, ovo nije bila randomizovana studija, tako da je efekat dojenja na smanjen rizik od ušne infekcije u kategoriji “mogućeg” ali ne i sigurnog, objašnjava Oster.
Šta je sa dugoročnim dobrobitima dojenja? Da li dojena deca zaista rastu u vitkije, zdravije i pametnije odrasle? Majkama lekari umeju da sugerišu da će njihovo dete imati niži koeficijent inteligencije ukoliko ne budu dojile. I zaista, korelacija jeste utvrđena – dojena deca izgleda da imaju nešto veći IQ. Ali opet, majke dojene dece su takođe bogatije i bolje obrazovane, i kada su ovi faktori uzeti u obzir, razlika je bila drastično manja.
Najpouzdanije su studije koje upoređuju IQ kod braće i sestara od kojih je jedno dete dojeno da drugo nije. One nisu pokazale razliku u koeficijentu inteligencije između dojene i nedojene dece. Takođe, nije utvrđena ni razlika u stepenu gojaznosti između braće i sestara, od kojih su jedni dojeni a drugi nisu.
Dobra vest za mame koje grize savest jeste da je malo uverljivih dokaza o dugoročim blagodetima dojenja. Pomenuta studija iz Belorusije pratila je decu do uzrasta od 6 i po godina i nije pronašla nikakve razlike u pogledu astme, zubnih kvarova, visine, krvnog pritiska, i težine između dece koja su dojena i one koja nisu.
Naravno, ukoliko ste majka koja treba da donese odluku da li da doji, treba da uzmete u obzir i podatke o tome kako dojenje utiče na vaše zdravlje.
Postoji mnogo navodnih dobrobiti dojenja za majke, ali mnoge nisu utemeljene u dokazima. Dojenje ne pomaže naročito u gubljenju kilograma niti je posebno dobra zaštita od začeća.
Postoji, međutim, jedna stvarna dobrobit – dojenje duže od 12 meseci smanjuje rizik od raka dojke za čak 20-30%. Naučnici smatraju da dojenje dovodi do promena u ćelijama dojki čineći ih otpornijim na kancerogene.
Dakle, ako se oslonimo na suve činjenice, najveću dobrobit od dojenja imaju majke, zaključuje ona.
Priredila: JP
Izvor: New York Times
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Nega pupka kod novorođene bebe – saveti pedijatra
Kako izgleda nega pupka kod novorođene bebe? Pupčani patrljak mora biti suv i čist. Najvažnije je sačekati da otpadne sam od sebe, a to se uglavnom dešava 15 do 20...
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
Da li su bebe svesne već pri rođenju?
Postoje dokazi da neka forma svesnog iskustva postoji od samog rođenja, a možda čak i u kasnoj trudnoći, otkrila je međunarodna grupa istraživača sa Triniti koledža u Dablinu i kolega...
Nema komentara.