Da li je svinjska mast zaista zdravija od putera?

Poslednjih decenija, naučna istraživanja su konzumiranje svinjske masti, odnosno nezasićenih masnoća, najčešće povezivala sa srčanim oboljenjima. Novija, međutim, sugerišu da su nezasićene masti, zapravo, dobre za zdravlje.

Britanska nutricionistkinja Džo Travers ističe da svinjska mast sadrži takozvane „dobre“ mononezasićene masnoće, koje su ranije smatrane štetnima. Ona smatra da bi ove masnoće mogle da budu zdravije od putera.

„Svinjska mast sadrži veoma mnogo mononezasićenih masnoća, koje su veoma zdrave za srce“, kaže ona.

- Advertisement -

„To su masnoće koje su nam potrebne u ishrani i koje su značajnije od putera. Zato, nema ništa pogrešno u upotrebi svinjske masti u ishrani.“

Čista svinjska mast ne sadrži trans masti, što se za većinu ostalih masnoća, koje možemo naći u prodavnicama, ne može reći. Uprkos činjenici da se ovakve tvrdnje o svinjskoj masti sve češće mogu čuti, zvanične zdravstvene službe u Velikoj Britaniji radije preporučuju „zdravije“ alternative, piše Indipendent.

Te preoruke se uglavnom zasnivaju na izbacivanju namirnica koje sadrže zasićene masti iz upotrebe i konzmiranju namirnica koje sadrže nezasićene masti, ali u manjim količinama.

„I puter i svinjska mast sadrže visok procenat masnoća. Razlika između njih je u tome što se svinjska mast sastoji od 50 odsto mononezasićenih masnoća, kojih u puteru ima oko 32 odsto. Dakle, organizam dobija nešto više esencijalnih masnoća iz svinjske masti, ali ako ipak uživate u puteru – samo izvolite“, smatra nutricionista Rianon Lambert.

On, ipak, ističe da, kada su masnoće i pitanju, treba misliti na veličinu porcija i energetsku vrednost obroka.

 

- Advertisement -

Izvor: B92

Zbog čega je svinjska mast zdrava?

Zbog čega je svinjska mast zdrava?

Naravno, kao i sa svim ostalim, s mašću ne treba preterivati, ali svakako zaslužuje da bude delom svakog domaćinstva baš kao u vremenima naših baka i deka.

Vanja Bulić: Lebamasti za poneti

Vanja Bulić: Lebamasti za poneti

Iako su svi imali masti i pekmeza, izlazak pred kuću s namazanim hlebom izazivao je euforiju. Oko nosioca namazane štafete okupe se drugari i viču uglas: „prvi bezec”, „drugi bezec”, „treći bezec” i tako redom.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img