Da li računari u učionicama donose više štete nego koristi?

Više tehnologije u učionicama – zar to nije cilj kome savremeno obrazovanje treba da teži? Međutim, studije ukazuju na zabrinjavajući uticaj računara na učenje. Ogromna studija sprovedena u SAD, na skoro milion dece iz siromašnih porodica, pokazala je da su učenici koji su dobili računar između petog i osmog razreda, imali konstantno sve slabije rezultate […]

Više tehnologije u učionicama – zar to nije cilj kome savremeno obrazovanje treba da teži?

Međutim, studije ukazuju na zabrinjavajući uticaj računara na učenje. Ogromna studija sprovedena u SAD, na skoro milion dece iz siromašnih porodica, pokazala je da su učenici koji su dobili računar između petog i osmog razreda, imali konstantno sve slabije rezultate iz čitanja i matematike, a sloboda korišćenja Interneta još više je uticala na srozavanje uspeha u školi.

Što je najgore, kompjuteri i internet imaju više štetnih efekata na ugrožene grupe – dečake i etničke manjine.

- Advertisement -

Bez nadzora odraslih, deca uglavnom tehnologiju koriste da se igraju i posećuju društvene mreže ili skidaju zabavne sadržaje.

Problem je naročito izražen u siromašnim porodicama. Bebe siromašnih roditelja u proseku provode 40% budnog vremena ispred ekrana – što je duplo više nego kada su u pitanju porodice iz srednje klase. Njihovi roditelji manje razgovaraju sa njima i tokom porodičnih obroka, pa im je rečnik siromašniji, a uspeh u školi lošiji.

Vera u moć tehničkih naprava dovela je do društveno odovornih projekata koji su imali za cilj da svako dete na svetu dobije svoj laptop, kako bi moglo samo da se obrazuje. Međutim, ispostavilo se da su deca koja su dobila laptope provodila još manje vremena u učenju nego ranije, umesto toga se igrajući kompjuterskih igrica i ćaskajući preko interneta.

Istina je da u početku može doži do porasta interesovanja za učenje, pošto su obrazovne aplikacije zabavne. Ali, one ubrzo deci postanu dosadne.

Naravno da tehnologija treba da ima ulogu u obrazovanju. Ali, ta uloga mora biti primerena zadacima, kao recimo u naučnim simulacijama, ili kod učenika sa smetnjama u razvoju.

Takođe, da bi tehnologija imala efekta, mora je koristiti dobar i visoko obučen nastavnik. Samo ako je takav nastavnik dobro pripremljen da primeni određenu aplikaciju prilikom učenja određenog gradiva, tehnologija zaista ima smisla.

- Advertisement -

Čak i u takvim okolnostima, još uvek ne postoje dokazi da učenici imaju koristi od tehnoloških veština stečenih u učionici, tj. da će moći da ih primenjuju kada se suoče sa nepoznatim problemima u drugim oblastima. U međuvremenu, novac koji država troši na uvođenje tehnologije u učionice mora biti praćen novcem namenjenim za obuku nastavnika, kako Internet i ostale tehičke inovacije ne bi ugrozile napredak onih kojima je dodatna pomoć najpotrebnija.

 

Piše: Suzan Pinker

Izvor: New York Times

spot_img

Najnovije

Deci nije mesto u svetu influensinga – ali šta je sa decom koja roditeljskom nepažnjom ili, čak, roditeljskom željom i namerom upadnu na to...

Viralni sadržaji – iz dana u dan broj pratilaca raste, a sa njim i broj klipova, sponzorisanih objava u kojima su glavni akteri deca koja pred milionskim auditorijumom rade ono što im kažu reditelji – niko drugi do njihovi roditelji

Majka uvek želi da olakša život svojoj deci koliko god može

Majka uvijek želi olakšati život svojoj djeci koliko god može. Čak i kada su sposobni, odgovorni ljudi i mogu sve učiniti za sebe.⁣

Nataša Drageljević: Ljubomora kod dece nije bezobrazluk već emocija koja traži razumevanje

Ljubomora među braćom i sestrama nije znak lošeg vaspitanja, već strah od gubitka roditeljske ljubavi.

SOS Dečija sela Srbija predstavila preporuke za mlade u riziku

Preporuke navode da je za održiv i dostojanstven život mladih u riziku neophodan sistem stambene podrške i finansijska pomoć, koja će biti dostupna svim mladima koji izlaze iz alternativne brige

Kako se vidi šta dete jede: Pravilnom ishranom gradimo arhitekturu budućih misli i emocija

Promena ishrane kod deteta može delovati kao težak zadatak u svetu agresivnog marketinga nezdrave hrane. Ipak, stručnjaci poručuju da svaka mala promena – poput zamene belog hleba integralnim ili uvođenja jedne porcije ribe nedeljno – pravi razliku

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img