Da li se roditelji previše mešaju u posao nastavnika?

Setite se sebe i svog odrastanja. Svojih životnih lekcija koje ste naučili u školi. Da li su vam kasnije pomogle u dolaženju do cilja? Dopustite i svojoj deci da sami nešto važno uoče i nauče.

Olivera KovacevicPiše: Olivera Kovačević
master psiholog, porodični i partnerski savetnik

Često sam u prilici da u svom poslu budem „između dve vatre“. Sa jedne strane roditelji i njihove dileme i zahtevi upućeni školi, a sa duge strane nastavnici i njihovi zahtevi upućeni porodici. Imam utisak da u nekim trenutcima kada jedni drugima prebacuju loptu, najviše stradaju deca i njihovo vaspitanje.

- Advertisement -

Zaključak koji i nastavnike, a i roditelje stavlja u poziciju bespomoćnosti jeste da „deca nisu više ono što su bila“.

Ja sam, prosto, ubeđena, a i praksa mi pokazuje da to nije tačno. Bez obzira na nove mogućnosti, tehnološka pomagala, upliv različitih modnih i jezičkih trendova, prave vrednosti i uverenja su uvek na ceni. Funkcionisanje i snalaženje u timu ne menja svoj oblik, samo je pitanje koliko su te iste vrednosti i ponašanja forsirana u vaspitanju od strane odraslih.

Da li je škola isto ono što je bila? Kakav vi utisak imate? Ukoliko ostavimo po strani odnos države prema obrazovanju, školstvu, prosvetnim radnicima i uslovima za rad, da li je učenje ponašanja u školskoj sredini kao „životu u malom“ i dalje isto?

Pogoršan odnos nastavnika i roditelja

Ono što je za decu najvažnije jeste lekcija zvana „život i rad u zajednici“. U ovome im u najvećoj meri pomaže škola, drugari iz odeljenja i pedagoški radnici koji u njoj rade. Veštine, uverenja, vrednosti i poželjna ponašanja koja deca uče u školi, sigurno ne mogu naučiti u svojoj porodici. Razmislite. Da li deca u socijalnoj sredini i u porodičnom okruženju na isti način dolaze do cilja?

Imam utisak da roditelji nemaju baš mnogo poverenja u nastavnike, da se previše mešaju u njihov posao i da strahom koji kod nastavnika bude, uređuju školsku sredinu onako kako oni misle da je najbolje za njihovo dete.

Ukoliko bi malo bolje razmislili videli bi da greše, jer time što sve u socijalnoj sredini prilagođavaju potrebama deteta čine mu „medveđu uslugu“. Na taj način mu ne dopuštaju da samo nauči način da dođe do cilja i kada nije sve savršeno, da prihvati odgovornost za svoje postupke, da pogreši, pa popravi svoje ponašanje, da jednostavno nauči da živi u grupi.

spot_img

Najnovije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img