Da li ste previše uključeni u život svog odraslog deteta?

Podrška odraslom detetu koje se suočava sa teškoćama često je vođena ljubavlju i brigom, ali ponekad, prekomerna pomoć može dovesti do ciklusa anksioznosti i stresa i za roditelja i za dete.

Podrška odraslom detetu koje se suočava sa teškoćama često je vođena ljubavlju i brigom, ali ponekad, prekomerna pomoć može dovesti do ciklusa anksioznosti i stresa i za roditelja i za dete. Iako je prirodno želeti da se umešate i pomognete, prekomerna uključenost može postati štetna.

Poznavanje trenutka i načina postavljanja zdravih granica ključno je za prekidanje tog ciklusa i negovanje uravnoteženijeg, podržavajućeg odnosa. Evo kako prepoznati kada vaša pomoć prelazi granice i koraci koje možete preduzeti da osigurate da pomažete bez omogućavanja zavisnosti.

- Advertisement -

Živite njihov život umesto njih

Kada je Marko, 26 godina, izgubio posao treći put u dve godine, njegova majka Ana nije mogla da podnese da ga gleda kako se muči. Odmah je ponudila da pokrije njegov stan, kontaktirala potencijalne poslodavce u njegovo ime, pa čak i popunila prijave za posao umesto njega. Iako su njene namere bile dobre, ovakva uključenost je donela više štete nego koristi. Brinući se o njegovim obavezama, Ana je nehotice sprečila Marka da se suoči sa posledicama svojih postupaka i razvijei otpornost potrebnu za snalaženje u usponima i padovima života.

Savet za roditelje: Ojačajte svoje odraslo dete tako što ćete im pomoći da razviju veštine rešavanja problema, umesto da rešavate probleme umesto njih. Na primer, mogli biste ih ohrabrivati da naprave plan za upravljanje svojim troškovima dok traže novi posao. Ponudite im savete o tome kako da efikasno umreže, ali ne obavljajte pozive umesto njih. Cilj je podržati ih na način koji podstiče nezavisnost, a ne zavisnost. Razmišljajte o tome kao o davanju alata za izgradnju sopstvenog života, umesto da im ga gradite.

Emocionalni ste oslonac – na svoj račun

Saša, 28-godišnjak koji se borio sa depresijom, često bi zvao svog oca, Igora, kasno u noć da bi se požalio na svoje borbe i probleme. Igor, želeći da bude dobar roditelj, slušao bi ga satima, a zatim otkazivao važne sastanke sledećeg dana da bi bio tu za Sašu. Tokom vremena, Igor je postajao sve anksiozniji i iscrpljeniji, kao da je Sašina sreća ili dobrobit u potpunosti ležala na njegovim plećima. Ova konstantna emocionalna dostupnost ostavila je Igora iscrpljenim, a granica između podrške i preuzimanja odgovornosti za sinovo mentalno zdravlje postala je sve nejasnija.

Savet za roditelje: Veoma je važno postavljanje granica kada i kako pružate emocionalnu podršku odraslom detetu. Ohrabrite svoje odraslo dete da potraži dodatnu podršku, kao što su terapija ili grupe podrške, gde mogu obraditi emocije izvan porodične dinamike. Ovo može smanjiti emocionalni teret koji nosite i naučiti vaše dete kako da se samostalno nosi sa svojim osećanjima. Zapamtite, važno je biti tu za njih, ali ne na račun vašeg mentalnog zdravlja.

Opsednuti ste svakim njihovim potezom

Sara je stalno brinula o svom sinu Aleksi, koji se borio sa zavisnošću. Njene misli su bile opsednute pitanjima: „Da li ponovo koristi? Gde je sada? S kim je?“ Pratila je njegove društvene mreže i čak se vozila pored mesta za koja je mislila da bi mogao biti da bi ga proverila. Ova opsesivna ponašanja ne samo da su opteretila Melinine odnose i svakodnevni život, već su i stvorila ogroman pritisak na Aleksu, koji je počeo da se oseća gušeno i kontrolisano.

Kada odluke vašeg odraslog deteta dominiraju vašim mislima, to je znak da treba da napravite korak unazad. Prekomerna uključenost može stvoriti nezdravu dinamiku u kojoj se vaš život potpuno vrti oko njihovog, što otežava razvoj oboma.

- Advertisement -

Savet za roditelje: Preusmerite svoj fokus na svoj život tako što ćete se baviti aktivnostima koje volite, kao što su hobiji, druženje ili posao. Razvijanje interesa i sistema podrške izvan odnosa sa vašim detetom pomoći će vam da upravljate svojom anksioznošću i omogućiti vam da im budete podrška iz mesta snage i ravnoteže. 

Kako se povući i postaviti granice

Pomisao na povlačenje može biti preteška, posebno kada osećate da se život vašeg deteta raspada bez vaše pomoći. Ključ je ne napustiti svoje dete, već redefinisati svoju ulogu u njihovom životu. Postavljanje granica ne znači da manje brinete, već da birate zdraviji način da ih podržite.

Pročitajte i: Kako postaviti granice

spot_img

Najnovije

Zašto ljudi postaju destruktivni? Fromova poruka koju bi roditelji trebalo da znaju

Erih From je u delu “Anatomija ljudske destruktivnosti” istraživao korene agresije, mržnje i nasilja. Šta nam njegovi zaključci mogu reći o odrastanju, empatiji i vaspitanju dece danas?

Matel predstavio prvu barbiku sa autizmom

Kompanija „Matel“ predstavila je prvu barbi lutku sa autizmom, u okviru linije "Barbie Fashionistas", kako bi veći broj dece u igračkama mogao da vidi odraz sopstvenih iskustava i sveta koji ih okružuje.

Nataša Drageljević: Ljubomora kod dece nije bezobrazluk već emocija koja traži razumevanje

Ljubomora među braćom i sestrama nije znak lošeg vaspitanja, već strah od gubitka roditeljske ljubavi.

Zabrana mobilnih otkrila strašnu posledicu digitalizacije: Mnogi tinejdžeri u Americi ne znaju da gledaju na sat

Zabrana mobilnih telefona u njujorškim školama imala je neočekivane posledice, jer su nastavnici otkrili da mnogi tinejdžeri ne umeju da čitaju vreme na tradicionalnim analognim satovima.

Vladeta Jerotić o posledicama roditeljske svađe: „U 90% slučajeva krive roditelje“

Nije uopšte strana činjenica da roditeljske svađe, pogotovo one koje se odvijaju pred decom, često kasnije pokažu posledicu po psiho-emotivno stanje deteta.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img