Studije su utvrdile da deci koja žive u prevelikoj čistoći nedostaju mikrobi sa određenim receptorima koji imunom sistemu govore da stvore antitela protiv određenih patogena. Kada ti receptori nisu stimulisani, nema zaštitne reakcije već dolazi do one alergijske. A onda je dovoljno da se pojavi neki alergen – kikiriki, polen, prašina – i dete ima alegijski napad.
I majčino mleko je ključno za razvoj mikrobioma. Složeni šećeri iz mleka hrane bakteriju Bifidobacterium infantis, koju beba dobija od majke. Kada se ova bakterija razmnoži, ona štiti bebu od opasnih klica. Kada dete ne sisa, nema ni hrane za ovu bakteriju, pa je novorođenče izloženo opasnim mikrobima.
Koliko čistoće je prava mera?
Nedavno je u Švedskoj sprovedeno istraživanje koje je pokazalo da deca u porodicama koje ručno peru sudove imaju znatno manje ekcema i manje alergija nego ona iz porodica koje koriste mašinu za pranje sudova. Druge studije su pokazale da su deca koja žive sa psima i mačkama zdravija jer im životinje prenose korisne mikrobe.
Deca u razvijenom svetu rađaju se u sterilnim porođajnim salama, igraju se u dezinfikovanim vrtićima i jedu dobro oribane namirnice. U detinjstvu antibiotike popiju 10-20 puta. Iako na taj način mnogi životi bivaju sačuvani, deca ostaju bez mnogih važnih mikroba, objašnjava Ajzen.
„Roditelji treba da razmišljaju kao baštovani ili ekolozi. Nije važno samo hraniti decu i čuvati ih od opasnosti – treba i odgajiti ekosistem, na neki način,“ kaže on.
Priredila: Jovana Papan
Izvor: Detinjarije/ Sacbee.com