spot_img
spot_img

Deca više vole jednostavne aktivnosti nego one koje koštaju

Mališani bi radije provodili vreme igrajući se u bašti, prskajući se vodom i vozeći bicikle nego u organizovanim aktivnostima, piše britanski "Telegraf"

Lanac samousluga „Sejnzberi“ anketirao je 1.500 dece između 5 i 11 godina, tražeći od njih da rangiraju svoje omiljene letnje aktivnosti.

Na prvo mesto, deca su stavila igranje u parku ili bašti. U prvih deset aktivnosti našlo se i pravljenje kolača od blata, penjanje na drveće i hranjenje pataka.

- Advertisement -

Od aktivnosti koje koštaju, prva na listi je odlazak u bioskop, koja je na dvanaestom mestu, nakon branja cveća i branja bobica.

Psiholozi objašnjavaju da to dokazuje kako deca više uživaju u jednostavnim zadovoljstvima nego u organizovanim putovanjima i ekskurzijama, koja često uključuju sate provedene u kolima. Istovremeno, roditelji priznaju da troše mnogo novca na takve aktivnosti jer brinu da bi deci moglo da bude dosadno.

Deca su među najdraže aktivnosti uvrstila i puštanje zmajeva, brčkanje u gumenom bazenu i posetu zoološkom vrtu. Začudo, igranje igrica na računaru uopšte nije među omiljenim zabavama.

Dečiji psiholog dr Linda Papadopulos kaže “Dok roditelji razmišljaju kako da plate da bi im deca imala uzbudljivo leto, deca uglavnom cene obična zadovoljstva, koja ništa ne koštaju.”

Više od polovine dece izjasnilo se da bi radije provodilo vreme na poznatim mestima nego što bi išlo na nepoznata.

Britanski roditelji koji su istom prilokom anketirani, izjavili su da tokom letnjeg raspusta bar jednom nedeljno decu šalju na plaćenu ekskurziju, trošeći prosečno 183 funte po detetu preko leta. Trećina je rekla da to radi kako bi sebi olakšala letnji period. Pritom, sedam od deset roditelja je priznalo da su im najdraže uspomene iz detinjstva – one na igranje sa drugarima u dvorištu.

- Advertisement -

“Letnje uspomene traju čitav život i roditelji mogu dosta da nauče iz ove ankete”, zaključuje dr Papadopulos.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img