Deci su za imunitet potrebni mikrobi a ne antibiotici

To što danas imamo sve više alergija, gojaznosti i upalnih bolesti creva, čak i autizma, upravo je posledica preterane higijene.

Da, važno je prati ruke. Tokom sezone gripa još važnije. Ali danas stvarno preterujemo, upozoravaju naučnici.

Uništavanje mikroba na rukama antibakterijskim sapunima i preterana upotreba antibiotika imaju izuzetno loše dejstvo na imunitet naše dece, kaže mikrobiolog Mari-Kler Arijeta, koautorka knjige „Neka jedu zemlju: Kako sačuvati decu u suviše čistom svetu“ (Let Them Eat Dirt: Saving Our Children from an Oversanitized World).

- Advertisement -

Zašto previše higijene ugrožava zdravlje dece? Jer doprinosi razvoju hroničnih bolesti, od alergija do gojaznosti, kažu Arijeta i njen koautor, mikrobiolog Bret Finlej sa Univerziteta Kalgari.

„Nova istraživanja pokazuju da zajednica mikroba u našim crevima koja se formira u ranom detinjstvu određuje naše zdravlje tokom čitavog života,“ kaže Arijeta. „Kada se rodimo, mi nemamo mikrobe i naš imuni sistem je nerazvijen. Imunitet počinje da se razvija tek kada se pojave mikrobi koji ga probude. Bez njih, ne bismo mogli da se borimo protiv infekcija.“

Mikrobi su toliko važni i zato što stvaraju molekule i supstance koje stupaju u interakciju sa ćelijama crevnog zida ali i sa ćelijama imunog sistema koje se nalaze sa druge strane ćelijskog zida i bukvalno ih treniraju. Tako naš imunitet dobija informacije pomoću kojih uči. Zatim obučene ćelije imunog sistema odlaze u druge delove tela.

„To što danas imamo sve više alergija, gojaznosti i upalnih bolesti creva, čak i autizma, upravo je posledica preterane higijene. Geni jesu važni, ali geni se nemenjaju tako brzo. Istraživanja iznova i iznova pokazuju da smanjeno izlaganje mikrobima u ranom detinjstvu izaziva ove bolesti,“ objašnjava Arijeta.

Kako roditelji treba da se ponašaju da bi omogućili da se detetov imunitet razvije kako treba? Stručnjaci preporučuju da nabave psa i da ne čiste sve što beba stavlja u usta. Rizik od razvoja astme, recimo, smanjuje se kada roditelji bebinu lažu čiste u sopstvenim ustima. Pranje ruku treba da bude navika koja se praktikuje pre jela i nakon odlaska u toalet. Ne i posle igranja u dvorištu – uklanjanje zemlje sa dečijih ručica neće im sačuvati, već ugroziti zdravlje, upozorava dr Arijeta.

 

- Advertisement -

Priredila: Jovana Papan
Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Kad je „zdrav razum“ završio u bolnici: Eksperiment koji je uzdrmao psihijatriju

Godine 1973. osam zdravih ljudi završilo je u psihijatrijskim bolnicama – i niko ih nije prepoznao kao zdrave. Eksperiment Dejvida Rosenhana promenio je način na koji gledamo dijagnoze, etikete i moć percepcije. Jer ponekad je kontekst jači od istine.

Deca tu pojavu zovu „ja želim“, roditelji „on/ona voli“, a mi najčešće – „funkcionalna anksioznost“

Dete koje sebe pretrpava obavezama nije ambiciozno dete, već dete koje misli da ljubav i poštovanje moraju i u detinjstvu da zasluže.

Đaci u Vojvodini u svojim klupama, ostatak Srbije – još na raspustu

Učenici osnovnih i srednjih škola u Vojvodini nemaju sretenjski raspust kao učenici iz ostatka Srbije

Tim Matematičke gimnazije apsolutni pobednik Fyziklani takmičenja u Pragu

Dvadeseto po redu najveće evropsko timsko takmičenje iz fizike "Fyziklani" za učenike srednjih škola održano je od 10. do 13. februara u Pragu, Češka.

Razum da — ali ne kao advokat straha. Ne po cenu srca i onog tihog “znam” iz stomaka

Evolucijom smo napredovali, ali kao da smo usput previše ućutkali svoju prirodu — i cena toga ume da bude visoka.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img