Svaki roditelj smatra da je u njegovo vreme bilo bolje, pa tako pokušava da pravila i navike iz svog odrastanja prenosi na decu. Osim toga, mnogi roditelji žele da njihova deca budu uspešnija od njih, pa su tako i očekivanja prevelika.
Mnogi roditelji pokušavaju da nekritično, po principu “copy/paste“ primene pravila svojih roditelja u vaspitanju svoje dece. Iako mnogi nisu svesni toga, ali priče koje počinju sa “U moje vreme…“, “E, da sam ja to rekla svojim roditeljima“, itd., su velika greška, te takav metod uopšte nije primenljiva na današnjim generacijama.
“Vremena su se promenila, današnja deca žive bitno drugačije nego što su to činile ranije generacije. Uzori, uticaji i modeli o tome šta i kako treba da dolaze pre iz okruženja ili medija, nego iz porodice. To naravno ne znači da je porodica bez uticaja i da bi roditelj trebalo da digne ruke od deteta, ali poziva roditelja da u saradnji sa detetom pronađe način i model kako da ono što je njemu/njoj poznato prilagodi potreba deteta i savremenog trenutka“, objašnjava psiholog i porodični terapeut Radmila Vulić-Bojović za “Super ženu“.
Shodno tome, mnogi roditelji nesvesno srljaju u greške u roditeljstvu i tako upadaju u konflikte sa decom ili ih karakterišu neposlušnima. Stvar je u tome što pod pritiskom modernog doba očekivanja i od dece postaju veća, pa im tako ne ostavljaju previše prostora za slobodu i lične izbore. Takozvano, „helikopter roditeljstvo“ u kojem roditelj očekuje da dete posle škole ide na vanškolske aktivnosti, bude stalno aktivno i preokupirano poboljšenjem samoga sebe često se u kasnijem periodu može obiti o glavu.
“Greška nastaje kada je roditelj previše investiran u dečiji život, najčešće zapostavljajući svoj i konstantno nadgleda, monitoriše, kontroliše i određuje šta će dete i u kom trenutku raditi“, nastavlja Radmila i dodaje da se tu pre svega misli da gomilu obaveza i vanškolskih aktivnosti koje su bitne roditelju, ali ne nužno i detetu – “Pre ili kasnije dete počinje da izbegava i beži, a tada nastaju pravi problemi“
Izvor: Super žena
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.