spot_img
spot_img

Hiperaktivnost izazvana šećerom je roditeljski mit

Brojna istraživanja su pokazala da šećer ne čini decu aktivnijom. Zapravo, izgleda da on više utiče na roditelje

Uvreženo je mišljenje da slatkiši decu pretvaraju u pomahnitala čudvišta  koja je nemoguće kontrolisati sve dok im sav taj šećer ne iščili iz organizma.

 

- Advertisement -

Međutim, izgleda da je to samo moderni mit, roditeljska urbana legenda. Brojna istraživanja su pokazala da šećer ne čini decu aktivnijom. Zapravo, izgleda da on više utiče na roditelje, koji su skloni da kod deteta koje je smazalo kesicu bombona odmah vide znakove hiperaktivnosti.

Kao jedan od uzroka nastanka ove legenda smatra se činjenica da deca slatkiše obično najviše jedu u posebnim prilikama kao što su rođendani i slavlja, kada je atmosfera sama po sebi ustreptala i podstiče decu na povećanu aktivnost.

U jednoj studiji iz 1994. godine naučnici su okupili 35 dečaka koji su navodno bili „osetljivi na šećer“ i umesto šećera dali im placebo. Polovini majki rekli su da im je dete dobilo šećer, a polovoni nisu. Majke koje su verovale da su njihovi dečaci upravo uzeli šećer ocenile su svoje sinove kao „znatno hiperaktivnije“ i bile su mnogo kritičnije prema njima, smatrajući njihovo ponašanje za loše, za razliku od majki koje nisu mislile da su njihova deca konzumirala šećer.

 

Iste godine sprovedena je i studija u kojoj je 48 dece stavljeno na ishranu sa mnogo šećera  ili veštačkih zaslađivača. Roditelji su vodili dnevnik ponašanja svoje dece, a naučnici su pratili njihovo ponašanje i ocenjivali kognitivne sposobnosti. Ni šećer ni veštački zaslađivači nisu pogoršali ponašanje dece niti im umanjili sposobnosti. Zapravo, uočen je čak i minimalan smirujući efekat.

Najzad, meta-analiza 23 različite studije iz 1995. godine došla je do sličnog zaključka – da šećer ne utiče na kognitivne sposobnosti dece. Predrasude roditelja čine da oni očekuju lošije ponašanje od dece koja su jela slatkiše, pa su gotovi da vide promenu i tamo gde je nema.

- Advertisement -

 

Priredila: Jovana Papan

Izvor: New York Magazine

spot_img
spot_img

Najnovije

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Dan ranog detinjstva 2026 vraća deci igru, prirodu i vreme za odrastanje

Besplatan celodnevni program za decu i roditelje 30. avgusta u Muzeju afričke umetnosti

Danski učenici će morati usmeno da brane radove da ne bi varali pomoću veštačke inteligencije

Danska vlada će, između ostalog, uvesti niz novih mera, uključujući nadzor računara, za učenike uzrasta od 16 do 19 godina.

Svetski dan mačaka: Mačkoljupci svih zemalja – ujedinite se!

Povodom Svetskog dana mačaka otkrivamo zanimljive činjenice o ovim tajanstvenim ljubimcima – od njihove istorije i uloge kroz vekove, do najomiljenijih rasa i razloga zbog kojih ih volimo.

Pratite nas

KOMENTARI

2 Komentara

    • Slažem se. Nemam vremena da naširoko objašnjavam koliko je tekst pogrešan. Istražite malo šta šećer pravi organizmu..

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img