Doktor Oliver Vidojević, psihijatar-psihoterapeut, o najčešćim poremećajima ishrane, anoreksiji i bulimiji: Najčešće se poremećaj ne uoči u ranoj fazi, nego kada devojčica postane “kost i koža”
* Kako se drastično odbijanje i redukcija hrane odražavaju na zdravlje?
– Zbog nedostatka proteina koža postaje suva i osetljiva, žućkaste boje i sa podlivima, a kosa sve tanja. Trpi i koštano-zglobni sistem jer se eliminiše kalcijum, pogotovo kod onih koji namerno izazivaju povraćanje. Ako se kalijum u serumu smanji mogu da nastanu opasne komplikacije, jer on utiče na srčani rad, i može da dođe i do srčanog zastoja. Ako gubitak težine postane kritičan, vitalna snaga organizma može da se vrati jedino u bolnici, na intenzivnoj nezi. Nažalost, u osam do 10 odsto slučajeva takvo stanje završava se smrtnim ishodom.
* Da li se osim telesnih dešavaju i neke druge promene u organizmu?
– Javljaju se i hormonalne smetnje. Kod devojčica koje još nisu dobile ciklus može da se javi amenoreja, a kod devojaka koje imaju menstruaciju, ona može da se izgubi kada se telesna težina spusti ispod kritičnog nivoa. Izražene su i smetnje u ponašanju. Što se više pojačava pritisak okoline, dolazi do nerazumnije reakcije, i po tome se vidi da je ovo u suštini psihijatrijski poremećaj.
* Šta sve može da pokrene takvo ponašanje?
– Stresne situacije kao što je matura, polaganje ispita, gubitak člana porodice, prelazak iz jedne škole u drugu, selidba. Često je to reakcija na traume različitog tipa. Recimo, tokom praćenja zlostavljane dece utvrdili smo da određeni broj onih koji su seksualno zlostavljani imaju poremećaj koji se ispoljava kao anoreksija ili bulimija koju karakteriše prejedanje, a zatim namerno izazvano povraćanje. Anoreksija je, inače, često hroničan poremećaj i kod pacijenata koji prolaze kroz depresivnu fazu postoji velika opasnost od pokušaja suicida.
– Mnogo je teža za lečenje i upornija je. Najčešće se javlja kao efekat nekog stresnog događaja i traumatizma. Mora u dužem periodu da se prati, jer lakše dovodi do recidiva, a ponekada predstavlja uvod u težu psihijatrijsku bolest, psihozu ili depresiju. Na lečenje muškarci dolaze tek kada se težina toliko smanji da je ugrožen imuni sistem.
* Na koji način bi trebalo da se odreaguje u slučaju da se uoče anoreksija i bulimija?
– Treba se javiti lekaru i uraditi osnovne laboratorijske pretrage, jer i neka druga stanja mogu da izazovu anoreksiju. Neuzimanje hrane može da se javi kada je neko bolestan od gripa, ali to traje tri-četiri dana. Odsustvo apetita može da bude i posledica nekog psihijatrijskog poremećaja, recimo psihoza, kada postoji sumanuta ideja da je hrana otrovana, ili depresije, gde je odustajanje od hrane način postepenog odustajanja od života.
* Kako se ovaj poremećaj leči?
– Moraju se postaviti jasne i čvrste granice koje će omogućiti oslonac koji nedostaje. Jer, prirodna je potreba organizma za uzimanjem hrane, kao i za disanjem ili pijenjem vode. Kada se do te mere poremeti volja, onda znači da je prilično težak poremećaj. Zato i moramo da otkrijemo šta je u osnovi. Poremećaj mora kompleksno da se leči uz uključivanje porodice, ali je lečenje vrlo nezahvalno sa stanovišta motivacije. Retko se neka devojčica ili dečak dobrovoljno jave, najčešće to čine pod pritiskom porodice. Postoji veliki otpor lečenju, a čak i minimalno popuštanje dovodi do recidiva poremećaja.
Izvor: Novosti
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURA ISHRANE
Prijavite se za novi besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem – Lepim Brkom, podstičemo...
Prijavite se za besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem - Lepim Brkom, podstičemo...
Kako smo u našoj kući rešili problem probirljivosti u jelu
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Pre nego što sam dobila decu, naravno, imala sam samopouzdanje i roditeljsko umeće i mudrost jer sam kao psiholog i kao neko ko...
Dr Perišić: Pileća džigerica zdrava za decu, ostale pune teških metala
Pojedini nutricionisti pileću džigericu nazivaju čak i otrovom zbog visokog sadržaj holesterola i masti, dok oni starijeg kova tvrde da je odlična za krvnu sliku i da je treba davati...
Nema komentara.