Kad je mama po ceo dan sama

Porodili ste se i postali MAMA. Nije se rodilo samo dete, već ste se i vi rodili u novoj ulozi u vašem životu.

Porodili ste se i postali MAMA. Nije se rodilo samo dete, već ste se i vi rodili u novoj ulozi u vašem životu.

Čini vam se da vas za to niko nije pripremao. Kako se drži i doji beba, kako da znate da li je dovoljno sisala, da li je gladna, kako ovo i kako ono…

- Advertisement -

Za veoma kratko vreme savladali ste sve te „novine“ u vašem životu i ponovo osećate da imate „sve pod kontrolom“.

Još uvek u većini mame uzimaju porodiljsko odsustvo i brinu o svom čedu, dok su tate neretko na poslu po ceo dan ( čast izuzecima koji rade od kuće ). Ubrzo shvatite da je roditeljstvo ustvari prirodna požrtvovanost tom malom novom biću koje ne zna još da govori, ni da se kreće bez pomoći, ni da jede i da naravno to sve nije jednostavno i lako. Ono što naravno uveliko olakšava sve te nove obaveze je zaljubljenost u taj mali „smotuljak“ koji ste donele kući iz porodilišta, još uvek nesvesne da ste na početku puta.

Nekada dok smo kao društvo bili više po selima i živeli u zajednicama, mlade mame nikada nisu bile same. Uvek je tu bila ili njihova majka ili svekrva da pomogne, starija deca ili rođaci koji su živeli u zajednici. Niste imali ona čuvena pitanja kako da odem do toaleta ili da li imam vremena da se na brzinu istuširam. Kako da skuvam ručak, ako moram da ga nosim i ljuljuškam, kako da očistim sav taj nered koji nastaje od našeg prljavog veša, pelena…Kako da izbacim đubre kad izlazimo u šetnju, a nosim i bebu i kolica.

I tada današnja mama shvati da je sama većinu dana i da mora da pronađe odgovore i rešenja za sve te male „poduhvate“. Tada ste ostavljeni sebi i svojoj kreativnosti, svom instiktu i intuiciji. I polako krećete da osvajate „tvrđavu zadataka“ koje ste stavili pred sebe. I dan za danom, vidite da vi više niste obična žena. Vi imate supermoći da savladate sami tako mnogo momenata u toku dana. Stižete i da skuvate ručak za supruga i vas, stižete da prostrete benkice i zekice upravo oprane u mašini, stižete da skoknete sa bebom i kolicima do pijace i kupite sveže voće i povrće….Prosto sve je to moguće. Bilo bi lakše da niste sami i da imate nekog ko bi vam pomogao u svim tim situacijama, ali danas živimo u malim „porodičnim nukleusima“ gde su bake i deke ili na drugom kraju grada ili još dalje. Gde su tetke i ujaci na poslu po ceo dan, poput vašeg supruga i gde hteli nehteli oslanjate se na sebe.

Ima u tome mnogo toga dobrog. Razvijate svoju prirodnu „majčinsku multifunkcionalnost“, postajete saomuvereniji i na kraju zahvalni što ste u mogućnosti da sve to odradite sa lakoćom i zadovoljstvom za svoju bebu. Na tom putu najveći i glavni pomoćnik vam je neopisivo osećanje ljubavi prema vašem detetu i vašoj porodici. Bez tog osećanja, sve bi bilo neizrecivo teško i nesavladivo. Na krilima te ljubavi, nekako letite i sve uspevate, a da možda toga niste ni svesne. Zagrlite ponekad i sebe i osvestite koliko ste snažne i moćne mame.

Hvala svim mama na ovoj planeti, koje su izabrale taj jedinstven i prirodan put svog odrastanja i razvoja.

- Advertisement -

Izvor: N.V., Mamino ćoše

spot_img

Najnovije

Međunarodni dan broja π (Pi) – 14. mart

Bez ovog broja bilo bi mnogo teže izračunati dimenzije planeta, projektovati mostove ili razvijati savremene tehnologije.

Da li imate osećaj da dan traje kraće?

Usled opšteg ubrzanja životnog tempa, javila se otežanost realizovanja svih obaveza u toku 24 sata, a to stvara utisak o značajnom ubrzanju protoka vremena. Istovremeno, savremene digitalne aplikacije za komunikaciju zamenile su živu reč što vodi ka površnosti, pa i socijalnoj otuđenosti. Piše: Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

U kakvoj su vezi broj dece koju imate, i dužina života

Rađanje većeg broja dece ili, s druge strane, ostanak bez potomaka u vezi se kraćim životnim vekom i bržim biološkim starenjem, pokazali su rezultati nedavne studije koju je sproveo tim istraživača sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.

Šta dete uči o životu kroz odnos sa majkom

Odnos majke i deteta ima snažan uticaj na to kakvi će ljudi ta deca postati.

Digitalni autizam: tiha posledica detinjstva pred ekranom

Ova pojava nije klinička dijagnoza, već opis realnih ponašanja koja pedijatri i logopedi sve češće primećuju kod dece koja su uzrasta između prve i četvrte godine.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img