Kada dete ne zna da gubi: zašto se ljuti tokom društvenih igara i kako mu pomoći

Mnogoj deci gubitak u društvenim igrama teško pada, a to nema veze sa razmaženošću ili „lošim ponašanjem“. Najčešće ima veze sa razvojem emocija.

Zimski raspust često zamišljamo kao vreme ušuškanih večeri, toplog čaja i porodičnih društvenih igara. Monopol, Čoveče ne ljuti se, karte, slagalice, društvene igre za decu – sve ono što bi trebalo da povezuje porodicu i stvara lepe uspomene.
Ali u mnogim domovima, idila se brzo prekida u trenutku kada dete izgubi.

Suze, bacanje figurica, ljutnja, plač, optuživanje drugih da „varaju“ – i pitanje koje roditelji često postavljaju sebi:

- Advertisement -

Zašto moje dete ne zna da gubi i da li nešto radimo pogrešno?

Zašto je detetu gubitak toliko težak?

Za decu, posebno predškolskog i mlađeg školskog uzrasta, gubitak nije samo „igra je gotova“.
On često znači:

  • „Nisam dovoljno dobar.“

  • „Drugi su bolji od mene.“

  • „Nisam uspeo.“

Dečji mozak još uvek uči da reguliše emocije. Impulsi su jaki, a sposobnost da se razočaranje „izdrži“ tek se razvija. Zato je sasvim normalno da dete burno reaguje kada izgubi – naročito u porodičnom okruženju, gde se oseća sigurno da pokaže emocije.

- Advertisement -
Foto: Canva

Da li treba da popuštamo i „puštamo dete da pobedi“?

Ponekad – da. Ali ne uvek.

Ako dete stalno pobeđuje, ono ne uči najvažniju lekciju:
da su i pobeda i poraz deo igre i života.

Mnogo je korisnije da dete izgubi u sigurnom, toplom okruženju porodice, nego kasnije u školi, društvu ili sportu – bez podrške i razumevanja.

Šta roditelji mogu da urade kada se dete naljuti?

1. Imenovati emociju
Umesto: „Ma nije ništa, ne budi takav/takva“, probajte:
 „Vidim da si ljut jer si izgubio. To je baš teško.“

Kada dete oseti da je viđeno i shvaćeno, emocija se brže smiruje.

2. Ne posramljivati dete
Rečenice poput: „Sram te bilo“, „Kako se to ponašaš“ ili „Veliki si, a plačeš“ dodatno pojačavaju frustraciju.

- Advertisement -

3. Biti model ponašanja
Ako vi izgubite – pokažite kako izgleda zdrava reakcija:
 „Šteta, baš sam se nadao pobedi, ali sledeći put ću igrati bolje.“

Deca najviše uče gledajući nas.

4. Pravila pre igre, ne tokom ljutnje
Pre početka igre jasno recite:
 „U ovoj igri neko pobedi, neko izgubi. Igramo se dokle god svi poštujemo pravila.“

Kada se ljutnja već desi, nije trenutak za objašnjavanja i lekcije.

Foto: Canva

5. Pravite pauze
Ako vidite da dete ne može da se smiri – dozvoljeno je prekinuti igru.
To nije poraz, već učenje samoregulacije.

Šta dete zapravo uči kroz gubitak?

Kada mu pomognemo da prođe kroz razočaranje, dete uči:

  • da emocije nisu opasne

  • da neuspeh nije kraj sveta

  • da vrednost ne zavisi od pobede

  • da se trud računa, čak i kada nema medalje

I to su lekcije koje ostaju mnogo duže od jedne partije igre.

Zimske večeri kao vežba za život

Društvene igre nisu samo zabava. One su mala životna škola – strpljenja, čekanja na red, poštovanja pravila i prihvatanja poraza.
Zato, kada sledeći put dete zalupi tablu ili se naljuti jer je izgubilo, setite se:
to nije loše ponašanje – to je prilika za učenje.

spot_img

Najnovije

Ne možemo se uvek voditi devizom – Šta je nama falilo. Naša deca ne žive u istim okolnostima i istom svetu u kojem smo...

Deviza – Kako smo mogli mi, pa nam ništa ne fali – ne može se bezuslovno primenjivati, jer su uslovi i stilovi života u periodima koji se upoređuju različiti. Obim, vrsta i složenost izazova sa kojima su se roditelji nekada suočavali tokom podizanja dece bili su drugačiji nego danas.

PROGLAŠENE „IGRAČKE SA SVRHOM 2026“

Šesta godina smotre pokazala da igračke nisu igračke, već alati za učenje, razvoj i uključivanje

Obavezna poseta izložbi „EXPO 2027 BEOGRAD” za sve škole

Škola će godišnjim planom rada predvideti jednodnevnu posetu učenika specijalizovanoj izložbi „EXPO 2027 BEOGRAD” - stoji u pravilniku školskog kalendara za školsku 2026/2027. godinu.

Koje životne veštine svako dete treba da nauči pre škole?

Škola nije samo mesto gde se uči čitanje i pisanje. To je novo okruženje puno pravila, obaveza, odnosa sa vršnjacima i izazova koje dete treba da savlada. Zato su neke životne veštine često važnije od poznavanja slova i brojeva.

Koje su dobre nagrade za dete koje želimo da motivišemo?

Cilj je razviti detetovu unutrašnju motivaciju - piše Jovana Papan, savetnik za roditelje

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img