spot_img
spot_img

Kako (ne)svesno lomimo dečake: „Nemoj da plačeš, nisi devojčica“

„’Ajde, budi muško!“ „Nemoj da cmizdriš.“ „Šta si ti, devojčica?“ „Stisni zube, nemoj da te vide da kmečiš.“

Piše: Timea Kukla


„’Ajde, budi muško!“ „Nemoj da cmizdriš.“ „Šta si ti, devojčica?“ „Stisni zube, nemoj da te vide da kmečiš.“

- Advertisement -

Mnogi dečaci odrastaju slušajući ove rečenice. One bivaju izgovorene i pre nego što dečaci uopšte razumeju šta znači reč „muškarac“. I upravo tada, dok su još mali, nežni, radoznali i emotivni, mi ih polako lomimo. Nesvesno. Učimo ih da ne traže utehu i da ne pokazuju “slabost”, jer emocije nisu za muškarce. Emocije su za slabiće. I za žene.

Kakva šteta.

Svaki put kada dečak zaplače, a mi mu kažemo da prestane jer je muško, on čuje da emocije treba da se potiskuju, da nisu tu sa razlogom i da nemaju svrhu. Kad padne i rasplače se, a mi mu kažemo da bude „hrabar“ i stisne zube, on uči da ranjivost nije dozvoljena. Kada nam pohita u zagrljaj, a čuje da to rade samo „mamine maze“, on zaključuje da želje za bliskošću treba da ga bude sramota.

I onda se čudimo. Zašto su muškarci agresivni? Zašto su nasilni? Zašto ne umeju da pričaju o svojim osećanjima? Zašto su nam očevi neprisutni, odsečeni?

Kako to objašnjavamo? „Takvi su muškarci. Svi su oni isti. To je biologija.“

Da se razumemo, ne, to nije biologija. To je ustaljeni obrazac gde od malena učimo dečake da zaborave da osećaju. Kreiramo buduće očeve koji ne znaju da pokažu nežnost. Da slušaju. Da iskažu saosećanje. Tate koje odlikuje fizička prisutnost i emotivna odsutnost.

Hajde da napravimo zaokret. Šta bi se dogodilo kada bismo dečacima govorili:

- Advertisement -

„Vidim da si tužan. I to je u redu.“

„Hajde da se zagrlimo, od zagrljaja ti odmah bude bolje.“

„Ispričaj mi šta te je povredilo.“

Hajde da dečacima damo prostor da budu… Ljudi. A ne mašine. Jer dečaci koji znaju da prepoznaju i ispolje emocije, postaju muškarci koji ne beže od bliskosti, već je stvaraju. Dečaci koji nauče da govore o tome šta ih boli, neće u budućnosti na nepravdu reagovati pesnicama. Ne smemo da zaboravimo da emocije nisu znak slabosti, već zdrav deo razvoja.

Kako možemo osnažiti dečake?

Tako što ćemo prestati da koristimo „muško si“ kao pritisak, kao kavez ili kalup. Tako što ćemo im čitati knjige, pričati priče i prikazivati crtane filmove koje prikazuju dečake koji osećaju, koji plaču, koji se vezuju. Tako što ćemo ih pitati: Kako si danas? Šta te rastužilo? Šta te je iznerviralo?

Nije lako zaboraviti sve što smo do sad čuli o tome šta znači biti „muško“. Ali ako dečake na vreme naučimo da imaju pravo da osećaju, da traže podršku i da ne moraju biti „snažni po svaku cenu“, veće su šanse da će izrasti u emocionalno inteligentne ljude. U partnere koji slušaju. U očeve koji grle.

- Advertisement -

To svima treba da nam bude cilj.

Izvor: Centar za nestalu i zlostavljanu decu

spot_img
spot_img

Najnovije

Psihološki imunitet: Zašto je sposobnost da padnu i ustanu najvažnija lekcija koju deca uče

Dete koje ima razvijen psihološki imunitet lakše će podneti pritisak vršnjaka, znaće kako da se izbori sa kritikama i neće imati potrebu da kroz agresiju prema drugima leči sopstvenu nesigurnost.

Tri bronze za članove reprezentacije Srbije na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike

Međunarodna olimpijada iz informacije za učenike srednjih škola održala se u Uzbekistanu od 9. do 16. avgusta i okupila je 357 takmičara iz 97 zemalja

„Bojim se škole“: Kako razgovarati sa predškolcem o onome što ga čeka od 1. septembra?

Možda strah neće nestati posle jednog razgovora. Dete će se možda istom pitanju vraćati više puta, naročito kako se 1. septembar bude približavao.

DECA ALGORITMA: KAD DIGITALNE PLATFORME POSTANU SAPUTNICI ODRASTANJA

Veštačka inteligencija i algoritmi nastaviće da oblikuju svet u kojem će odrastati nove generacije. Ipak, budućnost nije unapred određena. Ona zavisi od toga da li ćemo decu učiti samo kako da koriste tehnologiju ili i kako da razumeju njen uticaj.

Jovana Papan: Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

Izbirljivo jedenje smatra se jednom od “najnaslednijih” osobina u detinjstvu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img