Kako vaspitavaju decu na Tibetu: Osmeh zbog osmeha

Za razliku od nas, Tibetanci žive Sada i Ovde. Imaju osmeh na licu, ne iz nekog posebnog razloga, već prosto zbog osmeha. Evo kako oni vaspitavaju decu...

Kažu da se Tibet menja brzinom brzog voza. Jedan od tih vozova svako veče kreće iz Pekinga za Lasu, glavni grad Tibeta. Verujem da se na tom putu može videti istorija, umetnost, duhovnost i sve ono što nas asocira na Tibet. Visoki planinski vrhovi pokriveni snegom. Tibetanski jezik i pismo. Rog dugačak 3 metra, deo budističkih obreda, koji proizvodi predivne duboke, mistične zvuke. Vunene šarene kape kao zaštita od hladnoće. Osmeh na licima dece.

Danas se na Tibetu prepliću dva paralalena toka, jedan koji pokušava da očuva tradiciju i drugi koji pokušava da uvede ono što se smatra civilizacijskim tvorevinama 21. veka. Ali, kako će ih ubediti da promene svoj način računanja vremena? Naime, tibetanska godina ima 354 dana. Svoj naziv godina dobija prema nekom od pet prirodnih elemenata, jin i jang energijama i 12 simboličnih životinja. Kako će ih ubediti da promene svoju medicinu? Ovde lekari svoje znanje uče napamet, jer nema nikakvih pisanih dokumenata.

- Advertisement -

Osim što daju dijagnozu, lekari pronalaze i sirovinu za prirodni lek i sami prave taj lek. Sve to čine potpuno besplatno. Lekari žive od naknade za lekove i od poklona. Kako utvrđuju za koga je besplatno, a za koga je naknada za lekove visoka? Prilikom pregleda i očitavanja pulsa pacijenta, on zna koliko mu je život lak ili ne, i na osnovu toga će odrediti cenu ili će dati lek besplatno. Iako je ponekad pri lečenju traumatskih slučajeva hirurgija neizbežna, zbog insistiranje na očuvanju svih organa čovekovog tela i lečenju svakog od njih, tibetanska medicina je izgubila hirurgiju.

Sa druge strane, Tibetanci se smatraju najzdravijim ljudima na planeti. Na nadmorskoj visini od 2.500 metara žive pripadnici plemena Hunzi, čiji prosečan životni vek iznosi 120 godina, a radno su aktivni i do 90.

Koliko je sve njihovo specifično, možda najbolje potvrđuje istraživanje Ramsusa Nilsena sa Univerziteta Berkli. On već godinama pokušava da dokaže da su Tibetanci u tolikoj meri drugačiji da zapravo i nisu homo sapiensi, niti imaju DNK kao ljudi. Zaista, pojedini dokazi potvrđuju različitost DNK. Čak i pre Nilsenove teorije, američki naučnici sa Univerziteta Juta pronašli su gene koji omogućavaju Tibetancima da izdrže veoma niski nivo kiseonika u atmosferi, na velikim nadmorskim visinama. U istim ovakvim uslovima „obični“ ljudi jedva dišu, osećaju se iscrpljeno danima, a često imaju i komplikacije na plućima i mozgu.

tibet deca
Foto: Timothy Allen http://www.humanplanet.com

U pojedinim plemenima još uvek vlada poliandrija – bračna zajednica koju čine jedna žena i više muškaraca. Najzastupljenija je tzv. „bratska poliandrija“, a kada muž nema braću, u ovu bračnu zajednicu mogu stupiti i drugi muški rođaci. Rođenje muškog deteta se slavi, veliča, obeležava različitm obredima. Od 8. godine dečaci se uče čitanju i pisanju, a čak i najsiromašnije porodice žele da im sin ide u manastir kod lama, kako bi dalje proučavao budističke svete knjige. Sa 18 godina dečaci se dalje obučavaju različitim poslovima. Za razliku od njih, devojčice se uglavnom uče da poslužuju muškarce. Čak i danas, mnoge starice na Tibetu ne znaju koliko im je godina, jer je njihovo postojanje bilo toliko nevažno da nije ni zabeleženo.

spot_img

Najnovije

Snežana Golić: Lažni mir koji je pojeo istinu

Ali ako već nismo dovoljno hrabri da menjamo stvari, možda bismo mogli da prestanemo da zaustavljamo one koji jesu. Jer nijedan sistem vrednosti nije promenjen ćutanjem. A pogotovo ne lažnim mirom.

Kako da prestanete sve da kontrolišete

Podignite pogled sa planera, kalendara, sata, mobilnog telefona i ostalih stvari koje vam kroje život i način razmišljanja, pa pogledajte ljude oko sebe, pokušajte da zamislite kuda idu, kako žive, kako se osećaju.

Revolucija u porodilištu: Izum automehaničara koji olakšava porođaj stigao u bolnice širom Evrope

Inspirisan trikom za vađenje pampura iz vinske boce, argentinski automehaničar Horhe Odon stvorio je uređaj koji se smatra prvom velikom inovacijom u asistiranom porođaju još od pedesetih godina. Njegov izum sada se koristi u evropskim bolnicama, nudeći nežniju alternativu forcepsu i vakuumu.

Dojave o bombama u školama u Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu…: Deo škola pregledan, dojave bile lažne

Više škola u Novom Sadu i Južnobačkom okrugu, kao i u Subotici, Zrenjaninu i drugim gradovima, danas je dobilo elektronsku poruku sa dojavom o postavljenoj bombi, saznaje Dnevnik.

Svetski dan bicikla – dva točka koja menjaju svet

Svake godine 3. juna obeležava se Svetski dan bicikla, dan posvećen jednom od najjednostavnijih, najzdravijih i najkorisnijih prevoznih sredstava koje je čovek ikada napravio.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img