Le­če­nje u ino­stran­stvu: Mišljenje lekara iznad roditeljskih emocija

Ljudi su često zbunjeni jer ne znaju da u slučaju bolesti deteta, kome ne može da se pomogne u zemlji, postoje fondovi kojima treba da se obrate za pomoć, pa organizuju humanitarne akcije prikupljanja novca

– U Sr­bi­ji smo for­mi­ra­li Bu­džet­ski fond pri Mi­ni­star­stvu zdra­vlja ka­ko bi se re­ši­li pro­ble­mi fi­nan­si­ra­nja od­la­ska de­ce u ino­stran­stvo. Na ras­po­la­ga­nju nam je do­volj­no nov­ca za sva­ko de­te za ko­je je di­jag­no­sti­ka i le­če­nje u ino­stran­stvu oprav­da­na i da­je re­al­nu šan­su za iz­le­če­nje ili una­pre­đe­nje kva­li­te­ta ži­vo­ta. Do­go­di se da le­kar u bol­ni­ci u ino­stran­stvu pi­ta pa­ci­jen­ta za­što su se od­lu­či­li za ino­stran­stvo ka­da u Sr­bi­ji ra­di od­li­čan struč­njak za taj pro­blem.

Ve­o­ma je va­žno ne ma­ni­pu­li­sa­ti emo­ci­ja­ma po­ro­di­ca, pru­ži­ti im po­dr­šku i u naj­te­žem mo­men­tu pro­fe­si­o­nal­no do­ne­ti od­lu­ku u naj­bo­ljem in­te­re­su de­te­ta. Ne­ka­da je je­di­no od­go­vor­no pre­sta­ti sa bol­nim i is­cr­plju­ju­ćim tret­ma­ni­ma, po­dr­ža­ti po­ro­di­cu i pru­ži­ti mo­guć­nost za od­la­zak de­te­ta ko­ji je do­sto­jan­stven i li­šen pat­nje i bo­la – is­ti­če dr Ra­do­ji­čić.

- Advertisement -

On je ape­lo­vao na sve ko­ji or­ga­ni­zu­ju hu­ma­ni­tar­ne ak­ci­ja da uva­že pro­ce­ne le­ka­ra i od­go­vor­no pla­ni­ra­ju pro­ces jer sma­tra da je to, pre sve­ga, va­žno za bo­le­sno de­te i po­ro­di­cu, ali je od zna­ča­ja i za ce­lo dru­štvo, jer su na­ši lju­di sprem­ni da po­mog­nu, što je va­žno ne zlo­u­po­tre­blji­va­ti.

Pre­ma re­či­ma Ve­ra­na Ma­ti­ća, pred­sed­nik Nad­zor­nog od­bo­ra Bu­džet­skog fon­da za le­če­nje u ino­stran­stvu, od for­mi­ra­nja ovog fon­da dr­ža­va vi­še ne­ma pro­blem da obez­be­di le­če­nje bi­lo ko­jem de­te­tu, bi­lo gde u sve­tu, ako za to le­če­nje ili di­jag­no­sti­ku ne po­sto­je uslo­vi kod nas.

– Ipak, i da­lje ima­mo SMS ak­ci­je, i u naj­ve­ćem bro­ju slu­ča­je­va, ro­di­te­lji i ne po­ku­ša­va­ju da za­tra­že sred­stva od Bu­džet­skog fon­da. Ve­o­ma je va­žno is­ko­ri­sti­ti ovu mo­guć­nost jer u ko­mi­si­ja­ma ovog fon­da se­de na­ši naj­bo­lji struč­nja­ci, ko­ji će mo­ći da oda­be­ru i naj­a­de­kvat­ni­je me­di­cin­ske usta­no­ve u sve­tu, ali i da pra­te slu­ča­je­ve ka­da se po­sle in­ter­ven­ci­ja vra­te u ze­mlju. Po­sto­ji či­ta­va li­ni­ja od­go­vor­no­sti, od do­no­še­nja od­lu­ke o ade­kvat­noj usta­no­vi, od­go­vor­nost za to da su sred­stva utro­še­na na naj­a­de­kvat­ni­ji na­čin i tran­spa­rent­no iz­ve­šta­va­nje. Ka­da god je mo­gu­će, do­vo­de se naj­bo­lji struč­nja­ci u na­šu ze­mlju i, po­red neo­p­hod­nih in­ter­ven­ci­ja, ko­rist ima­ju i na­ši le­ka­ri ko­ji ta­ko pro­la­ze naj­bo­lju mo­gu­ću obu­ku – ka­že Ma­tić i do­da­je da ni­ko­me ne mo­gu da se za­bra­ne hu­ma­ni­tar­ne ak­ci­je, ali da oni ko­ji ih or­ga­ni­zu­ju mo­ra­ju da de­fi­ni­šu šta za­pra­vo že­le tim ak­ci­ja­ma da po­stig­nu. On se pi­ta da li je za pa­ci­jen­ta br­že i efi­ka­sni­je da se sku­plja­ju sred­stva pu­tem SMS ak­ci­ja ili da se obra­te ne­kom od dr­žav­nih fon­do­va ko­ji ras­po­la­žu sred­stvi­ma za le­če­nje u ino­stran­stvu i ko­ji je in­te­res tih hu­ma­ni­tar­nih fon­do­va ako se de­ša­va da ne že­le da ot­kri­ju de­ta­lje o pa­ci­jen­ti­ma ka­da im se ja­ve pred­stav­ni­ci dr­žav­nih fon­do­va sa na­me­rom da po­mog­nu u obez­be­đi­va­nju sred­sta­va za le­če­nje u ino­stran­stvu.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Kalendar aktivnosti za sprovođenje ZAVRŠNOG ISPITA – maj i jun 2026

Učenici osmog razreda osnovno obrazovanje završavaju polaganjem završnog ispita koji se sastoji od tri testa

Kad se završava školska godina? Za neke već krajem meseca

Maj mesec je period kada su đaci imali poslednji predah - dok će za neke biti i mesec kada se školska godina završava

Da li znate koliko je sati na Antarktiku

Na južnom polu naše planete, Antarktiku, postoji jedna stvar koja zvuči kao da pripada naučnoj fantastici: pitanje „koliko je sati?” tamo nema jedan tačan odgovor.

Savremeno detinjstvo i njegove opasnosti – od čega roditelji danas čuvaju svoju decu

Savremeno detinjstvo odvija se na raskrsnici između tradicionalnih rizika i novih, algoritamski generisanih iskušenja

Da li je stresnije odgajati dečaka ili devojčicu

Pitanje da li su dečaci „zahtevniji“ ili devojčice „osetljivije“ generacijama se provlači kroz roditeljske razgovore.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img