Majčino mleko i crevna flora bebe su u drevnoj simbiozi

Majčino mleko oblikuje crevnu floru novorođenčeta, hraneći posebne vrste mikroba koji štite dete. Sada su naučnici otkrili koji tačno sastojak mleka hrani bakterije, i pokazali da se on može izdvojiti i iz kravljeg mleka, koje bi tako moglo da se koristi kao prebiotik za decu.

Organi za varenje dojenih beba naseljeni su posebnim vrstama zaštitnih mikroba, i upravo je majčino mleko zaslužno za razvoj zdrave crevne flore, pokazala su istraživanja.

Tim naučnika sa Kalifornijskog univerziteta u Dejvisu otkrio je koji je to tačno sastojak majčinog mleka zaslužan za pospešivanje rasta dobrih bakterija. Štaviše, pošto je on prisutan i u kravljem mleku, to znači da bi mogao da se iz njega izdvaja i koristi kao prebiotik za decu koja nisu dojena.

- Advertisement -

Kako se majčino mleko prilagođava potrebama bebe

U pitanju su glikoproteini iz mleka, koji sadrže i proteine i molekule složenih šećera – oligosaharide. Naučnici su utvrdili i da podvrste bakterija nađene u crevima novorođenčadi  – Bifidobacterium longum subsp. infantis (B. infantis), proizvode enzim koji razlaže oligosagaride iz mlečnih glikoproteina, i uspeli su da identifikuju taj enzim. Ovi oligosaharidi su savršena ishrana za B. infantis, a enzimi koje ona sadrži mogu razložiti ne samo glikoproteine iz majčinog mleka, već i iz kravljeg mleka.

Dodavanje ovih bioaktivnih oligosaharida u mlečne formule moglo bi da poboljša njegov sastav.

Bakterija B. infantis ima više gena koji su uključeni u razlaganje glikoproteina u majčinom mleku radi korišćenja oligosaharida. Njena savršena prilagođenost potrebama bebe je rezultat miliona godina evolucije sisara kroz  simbiozu sa mikrobima.

„Ono je jedina hrana koja je koevoluirala sa ljudima kako bi nas činila zdravim,“ kaže Dejvid A. Mils, vođa istraživanja.

Priredila: Jovana Papan
Izvor: Sajens dejli

Majke u Srbiji pet puta češće doje sinove nego kćeri

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img