Iako postoji mnogo sličnosti između japanskog obrazovnog sistema i onog koji postoji u drugim zemljama, nekoliko je aspekata koji ga čine jednim od najefikasnijih u svetu.
Foto: Freepik
Japanci školovanje smatraju vrlo važnom odskočnom daskom. Zato je u toj zemlji 210 školskih dana. Na primer, u SAD-u ih je 180, a u Hrvatskoj 175, odnosno 160 za maturante. Ovih šest stavki u japanskom obrazovnom sistemu čine ga posebnim:
1. Deca u Japanu ne pišu ispite do 4. razreda
Možda se čini neobično, ali japanske škole manire stavljaju ispred znanja. Njihov cilj je da u prve tri godine uspostave dobre manire i navike kod dece, a ne da ocenjuju njihovo znanje. Uče decu kako da budu velikodušna, empatična i saosećajna. Takođe, važno im je da ih nauče kako da poštuju druge i razviju nežnu vezu s prirodom i životinjama.
Školski ručak tajna dobrog zdravlja dece u Japanu
2. Deca sama održavaju prostor čistim
Iako škole u ostatku sveta zapošljavaju domare i spremačice, u Japanu to nije slučaj. Tamo su učenici odgovorni za čistoću učionica, trpezarije, pa čak i toaleta.
Japanski obrazovni sistem veruje da zajedničko čišćenje podstiče učenike da se međusobno pomažu i rade u timovima. Provodeći vreme dok brišu stolove i čiste podove, deca na taj način uče da poštuju svoj i tuđi rad.
3. Učenici se podstiču da jedu s učiteljima
U Japanu se smatra da zajedničko obedovanje učenika i učitelja doprinosi izgradnji pozitivne veze. Tokom zajedničkog obroka vode se razgovori koji pomažu da se izgradi toplija, porodična atmosfera.
Takođe, japanski obrazovni sistem osigurava deci zdrave i uravnotežene obroke. U javnim osnovnim i srednjim školama ručak se kuva prema standardizovanom jelovniku koji su razvili zdravstveni radnici i kvalifikovani kuvari.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.