Mit o Robertu Nevilisu – učitelju koji je izumeo domaći zadatak

Da li je zaista taj domaći zadatak morao da bude smišljen?

Jedna od najtežih obaveza mnogih đaka jeste upravo domaći zadatak. Mnoge školske obaveze dođu i prođu, ali domaći zadatak često zadaje glavobolje – ne samo školarcu, nego često i njegovim roditeljima

Domaći zadaci su okidač za svađu, razlog za mnoge konflikte u kući, uzrok mnogih kazni, ali i ultimatum za neke druge, mnogo važnije stvari koje deca žele. Zar ne bi bilo lepo da domaći zadatak nikad nije izmišljen?

- Advertisement -
Foto; canva

Ko je smislio domaći zadatak?

Kao školska obaveza koja se ispunjava nakon časova u školi, domaći zadatak je deo redovnih obrazovnih metoda. Postavlja se pitanje od kada i ko je to smislio?

Roberto Nevilis je ime koje će se prvo pojaviti kada pretražujete internet o istoriji domaćeg zadatka. Kako se navodi, u pitanju je učitelj iz Venecije, koji je živeo na početko 19. veka i koji je, navodno, smislio domaći zadatak kao KAZNU za svoje đake koji su bili neposlušni.

Priča (ili još bolje mit) dalje navodi da je ovo bio način da Nevilis kazni svoje učenike koji su pokazali slabo razumevanje za gradivo koje su učili na časovima, a tehnika učenja kod kuće kao jedan od pomoćnih metoda da se đacima pomogne da bolje savladaju gradivo – brzo se raširila po celoj Evropi i stigla čak do Severne Amerike.

Međutim, ova priča je malo verovatno istinita, jer osim što se ovi podaci nigde ne mogu potvrditi ili dokumentovati, teorija da je domaći zadatak nastao tek u 19. veku ipak ne zvuči logično.

Roberto Nevilis

Domaći zadatak kroz istoriju (mnogo vekova dugu)

Ipak, izazovno je tačno odrediti osobu odgovornu za izum domaćeg zadatka.

Na primer, srednjovekovni monasi su radili na pamćenju i vežbali pevanje kod kuće. Drevni filozofi bi čitali i razvijali svoja učenja van učionice. Iako ovo možda ne zvuči kao domaći zadatak u tradicionalnom obliku kakav danas poznajemo, moglo bi se tvrditi da su ove metode pomogle u oblikovanju osnovne strukture i formata ozloglašenog domaćer zadatka.

- Advertisement -

Domaći zadatak se pojavljuje i u spisima Plinija Mlađeg, što znači da taj termin doseše unazad do drevnog Rima. Plinije Mlađi (61—112 n.e.) bio je učitelj oratorije i često je govorio svojim studentima da vežbaju svoje javne nastupe van časa.

Pre nego što je ideja o domaćem zadatku stigla u Sjedinjene Američke Države, novoformirana nemačka nacija već je dodeljivala domaće zadatke studentima dugi niz godina. Koreni domaćih zadataka sežu u antičko doba, ali tek kada je nemački filozof Johan Gotlib Fihte (1762—1814) pomogao u razvoju Volksschulen (Narodne škole), domaći zadatak je postao obavezan. Upravo zbog ovoga, mnogi smatraju da je Fihte izumeo domaći zadatak kakav danas poznajemo (i ne volimo).

Foto: Canva

Ideja o domaćem zadatku se Evropom proširila tokom 19. veka, dok je u Sjedinjene Američke Države stigla zahvaljujući Horasu Manu, američkom reformatoru obrazovanja koji je proveo mnogo vremena u Pruskoj, gde se upoznao sa nemačkom „Narodnom školom“ i njenim principima, pa je nova znanja, sistem i forme u obrazovanju, među kojima i termin domaćeg zadatka, doneo u Ameriku.

Ipak, mit o Robertu Nevilisu – učitelju koji je izumeo domaći zadatak najpoznatija je verzija koju ste mogli da pročitate, a možda i najzanimljivija. Ipak, ništa ne menja činjenicu da je domaći zadatak tu – i ostaće (sve dok se ne uradi).

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Dejan Vuk Stanković: Deca imaju motivaciju da dolaze u školu, nastavnici ih na adekvatan način motivišu

Ministar prosvete prof. dr Dejan Vuk Stanković posetio je danas Osnovnu školu „Starina Novak“ u Beogradu gde je obišao učenike osmog razreda koji danas polažu test iz matematike u okviru probnog završnog ispita.

Jedan od modela nadoknade nastave u školama – više nastavnika u učionici tokom časova?

Mnoge osnovne i srednje škole u Srbiji nakon višemesečnih blokada nastavile su svoj rad, a sada je stigao i novi predlog za nadoknadu nastave koji do sada nije bio u opticaju.

Onlajn nastava u 20 visokoškolskih ustanova

Saglasnost za izvođenje onlajn nastave dobilo je 20 fakulteta i visokih škola u Srbiji, saopštilo je Nacionalno telo za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT).

Zašto je lepo biti prosečan

Biti prosečan postalo je tiho razočaranje u svetu opsednutom izuzetnošću. Od petica u osnovnoj školi, do plaketa za „radnika meseca“, i od pažljivo stilizovanih Instagram objava do jurnjave za tim da postanemo „najbolja verzija sebe"...

Topljenje stotina ledenih figura: umetnički prikaz prolaznosti Néle Azevedo

Prolaznost kao centralna inspiracija za umetnička dela Nele Azevedo

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img