Na koji način doktori krše granice u salama za porođaj

Dobri lekari i istrajni pacijenti koji veruju u telesnu autonomiju preko su potrebni u oblasti nege majki.

Poslednjih godina je došlo do češće rasprave o telesnoj autonomiji tokom porođaja, naročito otkako su slučajevi zloupotrebe dospeli u vesti. Ali promene da se oni zaista spreče i dalje su spore. Jedan problem koji možda čini da se krug zloupotrebe nastavlja jeste da žene koje su imale traumatska iskustva tokom porođaja ne pričaju često o tome. Emiliano Kavira, specijalista za fetalnu medicinu majki koji radi kao akušer u Kalifornijskom bolničko-medicinskom centru, kaže da je to zato što se, kad to učine, razlozi za njihovu zabrinutost minimizuju. „Jedan od čestih načina razmišljanja je: ‘Jeste, znate, ali makar vam je beba zdrava'“, kaže on. „Koncept iza tog načina mišljenja je da šta god da vam se desilo tokom trudnoće, moralo je tako da se desi da bi majka i beba bili dobro, a to, u stvari, prosto nije istina.“

Organizacije koje se bore za bolje porođaje odavno se zalažu za to da se majke otvore po pitanju svojih iskustava. Kampanja „Prekinite tišinu“ organizacije „Poboljšajmo porođaj“, na primer, pozvao je žene da zabeleže uvredljive reči koje su im upućene tokom porođaja u seriji fotografija. To je pokrenulo druge napore i kreativne izraze, i bacilo svetlo na neke od prinudnih, nasilnih ili na drugi način ponižavajućih procedura koje su se dešavale ženama u salama za porođaj, ostavivši mnoge od njih istraumirane. Projekti poput ovih su od velike važnosti u promeni rasprave o ženskim pravima tokom porođaja, ali mora još mnogo toga da se uradi — mora da se preokrene štetni diskurs o pravima tokom porođaja.

- Advertisement -

Prečesto se trudnice koje žele same da donose informisane odluke tokom porođaja etiketiraju kao sebične ili čak neodgovorne zato što žele da odlučuju o tome šta se dešava njihovim telima. Svi smo čuli generalizacije o neposlušnoj ženi koja želi „savršen, prirodan“ porođaj i dovodi život svog deteta u opasnost jer odbija savet lekara. Izrazi kao što su „prirodan“ ili „bez lekova“ postali su skoro ružne reči.

Ali ponižavanje onih koji žele da donose informisane odluke o svom zdravlju, posebno žena tokom porođaja, ne posustaje. “ Nemojte da poredite svoje pretrage na Guglu sa mojom diplomom iz medicine“ bio je mem koji je postao viralan pre nekoliko meseci. Viđala sam bezbroj puta po Fejsbuk grupama za nove majke i trudnice kako ga hvale zbog stava da se autoritet doktora nikad ne sme dovesti u pitanje. Video ju je i Bobi Gaheri, otorinolaringolog iz Portlanda, u Oregonu, specijalizovanog za vezivno tkivo jezika i usana kod beba (i stoga često u društvu majki koje su se tek porodile), i osetio potrebu da iznese svoje mišljenje.

„Era paternalističke medicine je prošla“, napisao je on u postu na Fejsbuku. „Roditelji i pacijenti neće više slepo prihvatati sve što im kaže njihov doktor (niti to treba da rade). Ako se ne uspostavi zajednička saradnja na očuvanju pacijentovog zdravlja, zaista mislim da je u tom slučaju onda lekar omanuo. Mi kao zdravstveni radnici treba da se pomirimo s tim, progutamo svoj ego i počnemo da težimo tome da više učimo.“

Dobri lekari i istrajni pacijenti koji veruju u telesnu autonomiju preko su potrebni u oblasti nege majki. Kavira smatra da je vršenje pritiska na sistem — lekari i bolnice — ključno za tu promenu. Jedna stvar je sve jasnija — što više žene budu pričale jedna s drugom o telesnoj autonomiji tokom porođaja, više će se prostora otvoriti za očuvanje naših prava u sali za porođaje, a samim tim, i na drugim mestima.

Izvor: Vice

spot_img

Najnovije

Kada roditelj kaže: „Ne znam više šta da radim”

Kada svakodnevni izazovi prerastu u krizu, porodicama je često potrebna dodatna podrška kako bi ponovo uspostavile rutinu, sigurnost i stabilnu komunikaciju. Upravo zato humanitarna organizacija SOS Dečija sela Srbija kroz Program „Jačanje porodice“ pruža stručnu i praktičnu pomoć na terenu, osnažujući roditelje i decu da zajedno pronađu konkretne korake ka funkcionalnijem porodičnom životu.

Ljuto dete danas – uspešan čovek sutra

Ljutnja je ogroman izvor energije. Ako se pravilno usmeri, ona postaje pokretač ambicije, kreativnosti i hrabrosti

Da li dete treba da se pripremi za savladavanje tehnike čitanja i pisanja pre upisa u školu?

Priprema deteta za savladavanje veštine čitanja i pisanja je važna ne samo zbog samog početka škole, već i zbog toga što se razvijaju osnovne kognitivne veštine koje će im pomoći da lakše savladaju školske zadatke.

Dete 3–5 godina: Kako male obaveze grade velike navike

Ako se ovaj period dobro postavi, kasnije obaveze u školi i životu dolaze mnogo prirodnije – bez otpora i borbe.

Dete koje sebe pretrpava obavezama nije ambiciozno, već misli da ljubav i poštovanje moraju i u detinjstvu da zasluže

Bar me poslušajte pa mu svaki dan recite da biste ga isto voleli i cenili i vi i vršnjaci i rodbina i bez 50 radnih sati nedeljno i uz dvojku umesto medalje.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img