Najbolji način učenja kroz iskustvo: Prirodne, nametnute i logičke posledice

Ključna stvar da bi se učvrstilo bilo koje pravilo jeste da budete čvrsti, dosledni i pomognete detetu da razume razloge postojanja pravila i posledica.

Nametnute posledice. Ponekad roditelji moraju da pojačaju granice detetu uvođenjem sopstvenih, nametnutih posledica. Prirodne posledice mogu jednostavno biti previše opasne ili neprikladne na neki drugi način, a možda ni ne postoji očigledna prirodna ili logička posledica. Na primer, korišćenje prirodne posledice da bi se dete naučilo da ne izleće na ulicu može biti previše opasno. U ovom slučaju, nametnute posledice su neophodne. Njihov najvažniji element je doslednost. Ako niste u stanju ili ne želite da jasnije naznačite granicu, bolje je da je ne postavljate uopšte nego da je postavite, a da je ne primenjujete dosledno. Nedosledno primenjivanje ograničenja uči dete da vi možda niste ozbiljni u vezi sa ograničenjem ili da ga nećete primeniti sledeći put. Ovo povećava rizik od mogućnosti da dete ne poštuje buduća ograničenja i, takođe, povećava šansu da se povede borba za moć u vezi sa tim ograničenjima.

„Bolje da dete iskusi logičke posledice, nego neke potpuno nepovezane sa njegovim ponašanjem“

Nametnute posledice dolaze u momentu kada je ograničenje prosto nešto što ste vi, budući da ste roditelj, postavili kao granicu u porodici, te je morate jasnije naznačiti. Vi postavljate pravila, određujete granice i jasno naznačavate posledice. Podstičemo vas da upamtite razliku između discipline i kazne. Razgovarajte o pravilima i posledicama sa detetom. Saslušajte detetovo mišljenje – ili čak zahtevajte da vam ga saopšti.

- Advertisement -

Ključna stvar da bi se učvrstilo bilo koje pravilo jeste da budete čvrsti, dosledni i pomognete detetu da razume razloge postojanja pravila i posledica. Pomagati detetu da razume pravila i razloge njihovog postojanja mnogo se lakše postiže unapred i verovatno neće biti efikasno nakon emocijama nabijenog kršenja pravila. Pravila mogu biti obrazložena na nekom porodičnom sastanku, ili prosto u razgovoru. Na primer, roditelj može objasniti kako detetu nije dozvoljeno da ide prečicom kroz park kada se vraća iz škole jer je previše opasno; ponekad može naići na opasne predmete, koji se vuku po parku, a dete je manje vidljivo drugima ako se kojim slučajem povredi. Ukoliko dete prekrši pravilo, nije mu više dopušteno da ide i da se pešice samo vraća iz škole.

„Ključna stvar da bi se učvrstilo bilo koje pravilo jeste da budete čvrsti, dosledni i pomognete detetu da razume razloge postojanja pravila i posledica.“

Iskušavanjem i razumevanjem prirodnih i logičkih posledica, i učestvovanjem u definisanju ograničenja, darovita deca mogu rano da nauče da sama sebi postave granice. Ovo je početak samodisciplinovanja, što je i krajnji cilj. Čim je dete sposobno za komunikaciju, postavljajte pravila ili ograničenja zajedno sa njim. Ovo ne znači da će darovita deca sama kreirati svoja pravila; ipak, zaista pomaže ako su ona deo procesa. Kako se razvijaju i sazrevaju, biće u stanju da bolje ocene svoje sopstvene postupke – a ne da se oslanjaju na odrasle koji će to da urade umesto njih.

 

darovito deteDž. T. Veb, Dž. L. Gor, E. R. Amend, A. R. Devris

DAROVITO DETE – Brižno, hrabro i kreativno roditeljstvo

Prevod sa engleskog Miona Majstorović

- Advertisement -

Izdavač Psihopolis, Novi Sad, 2020.

www.psihopolis.edu.rs

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img