Najskuplji lek na svetu od danas se daje u Srbiji, Lav Teodorović prvo dete koje dobija najnoviju gensku terapiju

Očekuje se da će godišnje biti pet do šest kandidata za ovaj lek, kaže za RTS direktorka RFZO Sanja Radojević Škodrić.

Zolgensma, najskuplji lek na svetu, od danas počinje da se daje u Srbiji. Lav Teodorović prvo je dete u našoj zemlji sa spinalnom mišićnom atrofijom koje prima tu terapiju u Dečjoj klinici u Tiršovoj. Očekuje se da će godišnje biti pet do šest kandidata za ovaj lek, kaže za RTS direktorka RFZO Sanja Radojević Škodrić.

Od danas svako dete koje ispuni kriterijume, a boluje od spinalne mišićne atrofije, moći će da u Srbiji primi najskuplji lek na svetu. On će se davati u Univerzitetskoj dečjoj bolnici u Tiršovoj, koja ima najsavremenije kapacitete za davanje te najnovije genske terapije, rekla je za Dnevnik RTS-a direktorka RFZO Sanja Radojević Škodrić.

- Advertisement -

„Do sada su sva deca koja su primala gensku terapiju lečena u Mađarskoj i Americi, to je desetoro dece. I pored samog leka, plaćali su i putne troškove, troškove bolničkog lečenja, troškove za pratioca i samu fizikalnu rehabilitaciju. To su ogromna finansijska sredstva, a od danas će sve to biti dostupno o trošku države u Srbiji“, kaže Sanja Radojević Škodrić.

Ističe da će isključivo lekari, na osnovu stručnih kriterijuma, odlučivati o tome da li će neko dete dobiti gensku terapiju, ili jedan od preostala dva leka za spinalnu mišićnu atrofiju – risdiplam i spinraza.

Neki od kriterijuma su specifične genetske analize ili testiranja i da dete ima do dve godine, jer je u tom uzrastu terapija efikasnija.

„Protokol je takav da se terapija dobije jedanput“, kaže Radojević Škodrić i dodaje da je prvo dete koje će primiti zolgensmu Lav Teodorović iz Novog Sada.

„Najskuplji lek nije najbolji za svako dete“

Poručuje da to što je neki lek najskuplji ne znači da je najbolji za svako dete, ali da je najvažnije da su u Srbiji sada dostupna sva tri leka za ovu bolest.

- Advertisement -

„Procena je da će na godišnjem nivou biti od petoro do šestoro dece kandidata za zolgensmu. Prethodna dva leka se daju već od 2018. godine, tada smo uključili četiri pacijenta… Ove godine 84 pacijenta lečimo od spinalne mišićne atrofije, što je dve trećine obolelih od te bolesti“, rekla je direktorka RFZO.

„Od septembra skrining u svim porodilištima“

Napominje da se pilot-projekat skrininga na ovu bolest od prošle godine sprovodi u GAK „Narodni front“ u Beogradu, kao i u Kragujevcu, a da će se od septembra ove godine primenjivati kod svih novorođenčadi.

„Skrining se sprovodi za svu novorođenu decu u 20 zemalja na svetu. Mi smo jedna od tih 20 zemalja, kao što su Italija, Nemačka, Austrija, deo Kanade, Amerike, Japan… Skrining je jako važan, jer svaka rana dijagnostika omogućava ranu terapiju i samim tim najbolji mogući ishod lečenja“, naglašava Sanja Radojević Škodrić.

Objašnjava da je procedura skrininga jednostavna.

„Svakom novorođenom detetu će biti urađena analiza. Vadi se krv iz pete novorođenčeta i šalje se na genetsku analizu u laboratoriju. Ukoliko postoji dijagnoza spinalne mišićne atrofije, onda se genetskim testiranjem određuje za koji lek je dete kandidat“, rekla je direktorka RFZO.

- Advertisement -

Naglašava značaj rane dijagnostike i rane terapije jer je, kako kaže, pre 10 godina životni vek ovih pacijenata bio dve do tri godine, a danas oni doživljavaju srednje doba.

Izvor: RTS

spot_img

Najnovije

Šta leči Bah, a u kom slučaju treba da slušate Verdija

Muzika ublažava depresiju i relaksira, podstiče imaginaciju i inicijativu, jača volju, deluje poput analgetika, snižava krvni pritisak, otklanja stres, daje samopouzdanje i harmonizuje celokupan organizam.

Zašto je važno da dečaci provode što više vremena nasamo sa tatom

Vreme provedeno sa tatom aktivira drugačije stanje nervnog sistema nego vreme sa mamom – i to je dobro.

I Velika Britanija razmatra zabranu društvenih mreža za tinejdžere

Britanska vlada saopštila je da će razmotriti zabranu korišćenja društvenih mreža za tinejdžere dok pooštrava zakone koji bi trebalo da zaštite decu od sadržaja na internetu i prekomernog vremena provedenog ispred ekrana.

Snežana Golić: Deca su na svojim „poslovima“ dnevno duže nego roditelji

Puna pažnja 7-8 sati se ne može ni od koga očekivati, pogotovo ne od dece - smatra pedagog Snežana Golić

Razlika u prilagođavanju na školu: dete koje zna i dete koje ne zna da čita i piše

Uz dobru saradnju roditelja i učitelja — svako dete pronađe svoj tempo i svoj put.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img