Najveće jezičke zablude u srpskom jeziku

Jezičke mitove je teško izbaciti iz glave i poverovati da su vas svi ti jaki autoriteti kao što su učitelji, nastavnici, profesori i roditelji celog života naopako učili, ali vas molimo da ne ponavljate njihovu grešku i da i vi svoju decu učite pogrešno.

Celo znači isto što i čitavo, pa ako može čitavo vreme, zašto ne bi moglo i celo? Osim toga, za one kojima to nije dovoljno, pitanje: Zašto može da se kaže ceo dan, cele noći, ceo mesec i celu godinu a ne može celo vreme? Ubeđivanje od strane uglednih lingvista da zadnji u značenju poslednji nije pogrešno, da se radi o uobičajenom prenošenju značenja, traju već skoro čitav vek, ali to ništa ne pomaže jer je narodno predanje uvek jače od svih argumenata.

Da, drva se slažu, ali slažu se i ljudi ako su saglasni. Glagol slagati se takođe ima više značenja, a ovo za ljude je čak i češće u upotrebi i skoro da je neverovatno da je i ova legenda zaživela. Naravno da možemo da se slažemo pogotovo kad smo složni.

- Advertisement -

Zečja koža se dere, da, ali deru se i ljudi kad se naljute ili kad je to potrebno zbog buke. I ovaj glagol ima mnogo značenja i pitanje je zašto mu je legendom uskraćena baš ova upotreba. Valjda se nekom učinilo da je neprimereno da se ljudi deru.

„Ubeđivanja od strane uglednih lingvista traju već skoro čitav vek, ali to ništa ne pomaže jer je narodno predanje uvek jače od svih argumenata.“

Naravno da može puno hvala i čak je vrlo poželjno. Puno ovde čak i nema pridevsku nego prilošku upotrebu tako da ovo poređenje s praznim potpuno maši poentu i gotovo je neshvatljivo da ljudi s diplomom to ne primećuju. Ispada da ne razlikuju vrste reči. Uzgred, puno znači isto što i mnogo, tako da ni mnogo hvala nije pogrešno, kao što neki tvrde. Užasno lep pogodak! Zašto ne? Kolokvijalni govor i žargon, ali i standardni jezik, često se služe negativnim značenjima da bi pojačali pozitivna.

Isto kao jezivo lepe oči, ili u žargonu izrazi strava, mrak i ludilo za nešto mnogo dobro. Ali dobro, ovo ne mora biti prihvaćeno jer žargon nije deo standardnog jezika. Samo skrećemo pažnju kako do ove pojave dolazi.

Za kraj, moramo se izviniti svima onima koje je ovaj tekst iznervirao, ako su uopšte stigli do kraja. U redu, ne morate da verujete da ste podlegli jezičkim mitovima, znam da ih je teško izbaciti iz glave i poverovati da su vas svi ti jaki autoriteti kao što su učitelji, nastavnici, profesori i roditelji celog života naopako učili, ali vas molimo da ne ponavljate njihovu grešku i da i vi svoju decu učite pogrešno.

Pavle Ćosić

Izvor: www.balkanmagazin.net

spot_img

Najnovije

Ministarstvo prosvete za Danas o dodeli đačkih knjižica: “Nema govora o bilo kakvoj prinudi”

“Nema reči o bilo kakvoj prinudi, već o podsećanju da bi se propisi trebalo da se poštuju”, kažu za Danas iz Ministarstva prosvete, pojašnjavajući dopis upućen osnovnim školama u kome se navodi da podela svedočanstava o đačkih knjižica treba da se održi u nedelju, 28. juna.

Stigle knjižice: Da li treba da nagrađujemo ocene naše dece?

Za dečije samopouzdanje je mnogo značajniji podsticaj na trud, da nastave dalje uprkos trojci iz matematike. To je važnije od para u knjižici.

Šta PRVO da uraditi kada vas ujede komarac? Genijalan trik koji odmah uklanja otok i svrab

Leto donosi tople večeri, uživanje u prirodi i druženje na otvorenom, ali sa sobom nosi i jednu od najiritantnijih pojava - ujede komaraca. Taj prepoznatljivi, uporni svrab i dosadan otok mogu u sekundi da pokvare raspoloženje.

Zašto dečiji kupaći kostim ne sme da bude plav

Bezbednost u vodi počinje mnogo pre nego što dete uskoči u nju – počinje već u radnji, izborom prave boje kupaćeg kostima.

Profesorka književnosti upozorava: Bez čitalačkih navika nema ni uspešnog učenja

Mnogo važnije od samog broja bodova na završnom ispitu jeste da učenici razviju navike koje će im pomoći u daljem školovanju – sposobnost da čitaju sa razumevanjem, kritički razmišljaju i samostalno usvajaju nova znanja - naglašava profesorka Jovana Reba

Pratite nas

KOMENTARI

6 Komentara

  1. Isto tako su nas ucili da se kaze „na zurci“ a sada se kaze i sve se cesce cuje i u medijima , „na zurki“,sto stvarno zvuci nakaradno i ja i dalje ne mogu da verujem da je ovo drugo pravilno.

  2. Daaa, ali cijelo vrijeme , sta je to , koliko je to ?Cijeli mjesec je 1 mjesec, cijela godina je 365 dana, a koliko je cijelo vrijeme?

    • Pa celo vreme je isto što i čitavo vreme. Šta nije jasno? To je sve ono vreme trajanja koje postoji u datom kontekstu. Čitavo i celo se ni po čemu ne razlikuju. Ali autor se već izvinio na kraju teksta u ime svih onih koji su pogrešno učili celog ili čitavog života zahvaljujući jezičkim mitovima. Nije toliko bitno hoćete li vi prihvatiti da su vas pogrešno učili, nego da i vi ne učite pogrešno nove generacije.

  3. Evo ovako…ne moze celo vreme zato sto je vreme beskonacno i ne moze nikako biti CELO, zato se kaze SVO vreme. Autor se pita: ‘ Zašto može da se kaže ceo dan, cele noći, ceo mesec i celu godinu a ne može celo vreme? „. Zato sto i dan i mesec i godina imaju odrodjeno trajanje, ne kazem da da ne postoje neke jezicke zablude al ovaj tekst ima puno zabluda koje su pokusane laicki da se prikazu, ne slazem se sa autorom.

  4. Kao što sam gore objasnio, celo vreme je isto sasvim ispravno, kao i čitavo. To je još jedan veliki mit. Naprotiv, svo vreme je nepravilno jer oblik „svo“ ne postoji u srpskom. Moglo bi sve vreme, što znači isto što i celo i čitavo vreme.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img